Rossovo more [rɔs~], rubno more Južnoga oceana, uz obalu Antarktike; obuhvaća oko 960 000 km². Najveći dio (oko 527 000 km²) ispunjen je 300 do 600 m debelim šelfskim ledom (Rossova ledena polica) koji se okomitim, 800 km dugim i 50 m visokim rubom, izdiže iz mora. Na rubu ledene police nalaze se Rooseveltov (7500 km²) i Rossov otok (2460 km²). Prosječna godišnja temperatura površinskoga sloja vode niža je od –1 °C (ljeti 2 °C). Slanost 33,7 do 34,4‰. Najveća dubina 1200 m. Ljeti na obalama Rossova mora živi mnoštvo morskih ptica (pingvini, albatrosi i dr.), a u moru Rossov i Weddellov tuljan i kitovi. S okolnim dijelovima Južnoga oceana, Rossovo more najveće je (1 549 000 km²) zaštićeno morsko područje na svijetu (proglašeno 2016) u čijim je vodama sljedećih 35 godina zabranjeno ribarenje. Ime je dobilo po istraživaču Antarktike Jamesu Clarku Rossu. Zbog svoje pristupačnosti polazište je za polarna istraživanja (zaljev McMurdo). Na Rossovoj ledenoj polici bilo je do 1958. nekoliko američkih istraživačkih postaja pod nazivom Little America (prvu je 1929. osnovao Richard Evelyn Byrd); danas su aktivne jedna američka i jedna novozelandska postaja.
