Risnjak, planinski masiv u sjeverozapadnome dijelu Gorskoga kotara; najviši vrh Veliki Risnjak (1528 m). Prostire se između Snježnika (1506 m) na zapadu, rijeke Kupe na sjeveru, planine Drgomalj na istoku i ceste Zagreb–Rijeka na jugu. Masiv se sastoji od mnogobrojnih grebena: Južni Mali Risnjak (1448 m), Sjeverni Mali Risnjak (1434 m), Cajtnik (1406 m), Viljske stijene (1387 m), Bijele stijene (1194 m), Veliki Bukovac (1266 m) i dr. Građen je pretežno od vapnenca jurske starosti. U južnim dijelovima planine ima dolomita i nepropusnih naslaga (lapori, gline, pješčenjaci). Razvijen je krš: ponikve, jame (Štrumpfova jama, 197 m; Vučja jama, 140 m; Jama pod Travnikom, 130 m). Klima je planinska, ali je utjecaj Jadranskoga mora znatan, jer je udaljeno samo 10 do 15 km. Srednja zimska (siječanj) temperatura iznad 1000 m apsolutne visine iznosi –3,3 °C, a ljetna (srpanj) 12,6 °C. Godišnja količina oborina (oko 3600 mm) i relativna vlaga (više od 80%) vrlo su visoke. Snijeg je čest, a na tlu se održava oko 5 mjeseci (prosječno 157 dana); debljina snježnoga pokrivača iznosi do 4 m. Zahvaljujući obilnim oborinama i visokoj vlazi krševiti masiv nije gol, nego je pokriven gustom šumom (tzv. pokriveni krš), što je u kršu rijetkost. Najveći dio planine pokriva šuma (bukva, jela, smreka, gorski javor, brijest, crni grab); šuma dopire iznad 1200 m. Na planini ima runolista, alpskoga kotrljana, dlakavoga pjenišnika, srebrnoga stolisnika, zvjezdanoga ljiljana, crnoga vranjka (orhideja) i dr. Na planini obitava više od stotine vrsta leptira, 51 ptičja vrsta (najpoznatiji je tetrijeb gluhan), zatim puh, divokoza, srna, obični jelen, mrki medvjed, divlja mačka, ris (1974. doseljen iz Slovenije; autohtoni izumro), vuk, divlja svinja i dr. Planinarski Schlosserov dom; meteorološka postaja (Veliki Risnjak). Dio Risnjaka iznad 676 m apsolutne visine proglašen je 1953. nacionalnim parkom, koji obuhvaća 3198,52 km². Njemu je 1997. dodano područje Snježnika i izvorišta rijeke Kupe (ukupno 64 km²).
