Rilić, jugoistočni, niži dio Biokova. Pruža se, usporedo s jadranskom obalom, od Podgore na sjeverozapadu do Baćinskih jezera na jugoistoku, duljinom od približno 30 km. Od ostatka Biokova na sjeverozapadu odvojen je nižim područjem koje se proteže od Podgore preko prijevoja Hrastovac (601 m) prema Vrgorcu. Obuhvaća uzvišenja Sutvid (uz obalu) i Rilić (u zaleđu), s vrhovima Velika Kapela (1158 m), Šapašnik (920 m), Sveti Ilija (773 m) i dr. Padine mu se strmo ruše prema moru. Jugozapadnim podnožjem vodi Jadranska magistrala, a istočnim cesta Vrgorac–Ploče. Građen je od vapnenca (krš) pa ga obilježavaju mnoge udoline, ponikve i jame. U užem smislu te u dijelu planinarske literature, Rilićem se ponekad naziva samo desetak km dugo uzvišenje (gorska kosa) u zaleđu koje s jugozapadne strane uokviruje Vrgorsko polje, s najvišim vrhom Samogradom (869 m). I stanovništvo zagorske strane, koje vidi dva biokovska hrpta, Rilićem naziva samo to uzvišenje, dok stanovništvo primorske strane ogranak u cijeloj dužini najčešće naziva Biokovom, jer sa svoje strane vidi samo jedan, priobalni hrbat koji se proteže od prijevoja Dupci do Baćinskih jezera.
