Nassau

Nassau [na'sau], nekadašnja njemačka grofovija na području sjeverno od ušća Majne u Rajnu (ujedno naziv njezine vladajuće kuće). Najranije se spominje kao teritorij germanskih plemena Matijaka i Alemana. U ranome srednjem vijeku pod Francima, od XII. st. bio je posjed obitelji Lauenberg koja je uzela ime Nassau prema burgu podignutome oko 1100. i kojoj je 1159. priznat grofovski naslov. Nakon vladavine Henrika II. (1198–1247), njegovi sinovi i grofovi Oton i Walram podijelili su 1255. nasljedstvo na dva dijela pa se kuća Nassau podijelila na dvije linije: otonsku i walramsku dočim je zamak Nassau ostao zajednički posjed obiju (a obje su i zadržale grofovski naslov). Walramska linija dobila je posjede južno od rijeke Lahn, dok je otonska dobila posjede sjeverno od rijeke Lahn te kasnije stekla znatne posjede u Nizozemskoj (počevši od Brede 1403). Tijekom XVI. st. otonska linija grofova Nassau prihvatila je kalvinizam i aktivno sudjelovala u nizozemskom protušpanjolskom ustanku i ratu za neovisnost te od nje potječe nizozemska kraljevska kuća Orange-Nassau. Stupanjem u Rajnski savez 1806., grofovija Nassau u Njemačkoj (kojom je vladao ogranak walramske linije) postala je vojvodstvo koje je zadržalo suverenitet do 1866. kada je nakon austrijsko-pruskoga rata 1866. pripojeno Pruskoj te 1868. postalo dio pruske pokrajine Hessen-Nassau, a od 1945. dio je njemačke savezne pokrajine Hessen. Također, kuća Orange-Nassau prepustila je 1815. Pruskoj svoje posjede u Njemačkoj u zamjenu za prusko priznanje njezine vlasti u Luksemburgu. Smrću posljednjeg izravnog muškog potomka te kuće Vilima III. 1890. članovi walramske linije obitelji Nassau postali su luksemburški veliki vojvode.