Naksos ili Naks (grčki Nάξος‚ Náksos [na'ksos]), najveći otok u Cikladima u Egejskome moru, Grčka; 389 km² sa 17 930 st. (2011). Građen je od granita, serpentina i vapnenca; najviši vrh Zeus (Óros Zas, 1004 m). U planinskome je dijelu razvijeno stočarstvo, a u obalnome uzgoj mediteranskih kultura (maslina, vinova loza, agrumi, bademi); pčelarstvo. Proizvodnja sira (arseniko, graviera, mizitra, ksinotiri i dr.) i likera (kitron). Kamenolomi granita i bijeloga mramora. Turizam. Glavno naselje i luka Naksos (Hora; 7070 st., 2011); trajektne veze s kopnom (Pirej, Rafina). – Nastanjen već u II. tisućljeću pr. Kr. Od IX. do IV. st. pr. Kr. bio je bogato trgovačko središte (mramor, vino). U V. i IV. st. pr. Kr. član Delskoga saveza. Od sredine VII. do sredine VI. st. pr. Kr. ondje je djelovala glasovita kiparska škola; najstarija poznata signatura u grčkoj umjetnosti potječe od Eutikardita, kipara s Naksa (kraj VII. st. pr. Kr.). Pod Makedonce je došao 338. pr. Kr., a od II. st. pr. Kr. priznavao je vlast Rima. Od 1207. do 1566. držali su ga Mlečani, a potom Osmanlije sve do 1832., kada je ušao u sastav Grčke.
