Karinsko more, duboko uvučeni morski zaljev u sjevernoj Dalmaciji površine 5,47 km²; uvelike zatvoren, uskim kanalom, Karinskim ždrilom, povezan je s Novigradskim morem. Nastao je holocenskim potapanjem nekadašnjega dolinskog sustava rijeke Zrmanje. Dubok je 3 do 12,5 m (plitak u južnom dijelu). U njegovu je sjeveroistočnom dijelu otočić Karinski školj. U Karinsko more ulijevaju se manji slatkovodni tokovi (Karišnica, Bijela) koji zimi smanjuju njegovu slanost (s približno 36‰ na približno 29‰). Između Gornjeg i Donjeg Karina močvarno je slano područje Tuvina. Šume hrasta medunca (Quercus pubescens), bijeloga graba (Carpinus orientalis) i alepskog bora (Pinus halepensis), te suhi mediteranski travnjaci i površine zarasle u oštroigličastu borovicu (Juniperus oxycedrus). Stanovništvo se pretežno bavi turizmom (kupališni, ljekovito blato). Za osmanske vladavine na južnoj su se obali nalazile solane. Nedaleko od istočne i jugoistočne obale vodi cesta Obrovac–Zadar, odnosno Obrovac–Benkovac. Obale Karinskog mora bile su naseljene još u antici (Corinium). Veća su naselja na obali Gornji i Donji Karin, a u okolici Kruševo i Pridraga.
