Johannesburg (engl. izgovor [əuhæ'nizbə:g]) afrikaans [jɔɦa'nəsbœrx]) (lokalno Jo’burg; xhosa eGoli), glavni grad pokrajine Gauteng i vodeće gospodarsko i financijsko središte Južnoafričke Republike; 957 441 st. (2011; površina 334,8 km²), šire gradsko područje 4 803 262 st. (2022; površina 1644,9 km²); metropolitansko područje (obuhvaća i Soweto, Benoni, Boksburg, Sandton i dr.) ima oko 11 milijuna st. Leži na visini od 1753 m, na ravnjaku Witwatersrand, u središtu glavnih južnoafričkih ležišta zlata. Na svom vrhuncu rudnici Witwatersranda dali su više od 40 posto svjetske godišnje proizvodnje zlata. Većina rudnika zlata u gradu prestala je s radom 1970-ih, a ostatci njihove infrastrukture iz urbanoga se pejzaža uklanjaju još i danas. Kulturno je središte s visokoškolskim ustanovama (University of Witwatersrand, osnovano 1922; University of Johannesburg, osnovano 2005), institutima, kazalištima, muzejima (aparthejda, Nelsona Mandele, medicinski Adler, Museum Africa, Roodepoort i dr.), umjetničkom galerijom (europska i afrička umjetnost; slike, kipovi i dr.), opservatorijem, botaničkim vrtom i dr. U okolici se nalaze prirodni rezervati Bothongo (park nosoroga i lavova), Krugersdorp, Klipriviersberg, Olifantsvlei te tradicionalno multikulturno (Zulu, Xhosa, Pedi, Sotho, Ndebele) selo Lesedi Cultural Village. Trgovačko je i bankarsko središte; burza (osnovana 1887). Razvijene su kemijska, metalna, tekstilna i prehrambena industrija; brusionice dijamanata. Sjedište je velikih rudarskih kompanija te Rudarske komore (regulira rudarsku industriju). Čvorište je glavnih željezničkih pruga i cesta; ima više zračnih luka od kojih je najveća međunarodna zračna luka O. R. Tambo (promet oko 16 milijuna putnika na godinu; ubraja se u najprometnije u Africi). – Osnovale su ga 1886. vlasti Transvaala nakon otkrića zlatonosnih ležišta te se od početka ubrzano razvijao dosegavši gotovo 100 000 st. do kraja XIX. st. Britanci su ga osvojili 1900., od osnutka Južnoafričkoga Saveza 1910. najmnogoljudnije je naselje u državi te je postao i njezino gospodarsko središte; status grada dobio je 1928. U razdoblju aparthejda rasno segregiran grad, to je uvelike ostao i nakon demokratizacije 1994 (od kada je ujedno glavni grad pokrajine Gauteng).
