Institut za povijest umjetnosti, znanstvena ustanova osnovana u Zagrebu 1961. Najprije je djelovao na Filozofskome fakultetu, potom od 1975. u okviru Centra za povijesne znanosti Sveučilišta u Zagrebu. Pod vodstvom svojih utemeljitelja koji su mu postavili smjernice, Milana Preloga u polju istraživanja urbanih cjelina i spomenika te Grge Gamulina u području likovnih umjetnosti, postao je središnja hrvatska institucija za istraživanje umjetnosti.
Od 1991. samostalni je javni znanstveni institut za proučavanje povijesti i teorije umjetnosti svih razdoblja i stilova od antičke i srednjovjekovne do suvremene umjetnosti, s težištem na nacionalnoj povijesnoumjetničkoj baštini.
Uz bogate dokumentacijske fondove, arhitektonske, spomeničke i druge povijesnoumjetničke baštine te znanstvenu ostavštinu (Arhiv Prelog), Institut njeguje i nakladničku djelatnost, kontinuirano izdaje časopise Život umjetnosti, Radovi Instituta za povijest umjetnosti i Kvartal, preglede umjetnosti (Anđela Horvat, Radmila Matejčić i Kruno Prijatelj: Barok u Hrvatskoj), studije i monografije (Ivanka Reberski: Slikarstvo dvadesetih), zbirke tekstova znamenitih povjesničara umjetnosti (Antoaneta Pasinović, Tonko Maroević, Radoslav Putar), prijevode teorijskih djela (Wilhelm Worringer, Vasilij Kandinski: Duh apstrakcije; Aby Warburg, Fritz Saxl, William S. Heckscher: Ritual zmije) te umjetničke topografije Hrvatske, u kojima objavljuje opsežna stručna istraživanja (Koprivnica: grad i spomenici, Križevci: grad i okolica, Ludbreg: Ludbreška Podravina).
Podružnica u Splitu, Centar Cvito Fisković, osnovana je 2010., a iste godine Institut je primljen u članstvo RIHA-e (akronim od engl. International Association of Research Institutes in the History of Art).