Hvarizmi, al- (arapski Muḥammad bin Mūsā al-uwārizmī ili al-wārizmī [xwa:ri'zmi:]), uzbečki matematičar, astronom i geograf (Horezm, oko 780 – ?, oko 850). Djelovao je u Bagdadu, u tzv. Kući mudrosti (kraljevskoj knjižnici i akademiji). Njegovo djelo Knjiga o uspostavljanju i suprotstavljanju (Kitāb al-ǧabr wa-al-muqābala, oko 820), s latinskim prijevodom iz XII. stoljeća, u kojem je sustavno opisao rješavanje linearnih i kvadratnih jednadžbi, rabljeno je kao udžbenik do XVI. st. i znatno je utjecalo na razvoj algebre (nazvane po arapskoj riječi al-ǧabr) u Europi. U djelu Knjiga o zbrajanju i oduzimanju u indijskoj aritmetici (Kitāb al-ǧamʻ wa-al-tafrīq bi ḥisāb al-Hind) prikazao je prednosti računanja s pomoću indijsko-arapskoga položajnoga brojevnog sustava i pridonio širenju uporabe znamenke nula u Europi. Izradio je priručnik Velike astronomske tablice Sindhinda (Az-Zīǧ as-Sindhind) koji se rabio stoljećima, sastavio je i geografsko-kartografsku Knjigu o slici zemlje (Kitāb ṣūrat al-arḍ, oko 833), reviziju i razradu djela Klaudije Ptolemeja. Po njem su nazvani krater na Mjesecu (Al-Khwarizmi) i planetoid (11156 Al-Khwarizmi), a po iskrivljenu obliku njegova imena nazvan je algoritam.
