Hispaniola [hispanio:'la] (latinizirano; u kolonijalno doba Haiti), otok u skupini Velikih Antila; obuhvaća 76 192 km². Zapadni dio otoka pripada Republici Haitiju, a istočni Dominikanskoj Republici. Sredinom otoka pruža se gorje Cordillera Central (Pico Duarte, 3098 m), građeno pretežno od kristaličnih škriljevaca, vapnenaca i eruptivnih stijena. Uza sjevernu obalu pruža se gorje Cordillera Septentrional, a uz južnu Sierra de Baoruco (Bahoruco) i Massif de la Selle. Između Cordillera Central i obalnih planina nalaze se dvije aluvijalne doline: sjeverna Cibao završava u zaljevu Samaná, a južna, pokrivena savanama i slanim jezerima, u zaljevima Gonâve (Gonaïves) i Neiba. Te su doline, uz okolicu Santo Dominga, ekonomska središta otoka. Obale su razmjerno dobro razvedene. Klima je jednolična i tropska (srednja godišnja temperatura 22 do 28 °C). Otok je pod stalnim utjecajem sjeveroistočnih pasata. Kiše ima na planinskim pristrancima, osobito sjeveroistočnima; doline su sušne. Stanovnici (oko 15,6 milijuna) su uglavnom potomci afričkih crnaca i mješanci. U istočnom dijelu prevladavaju mulati i španjolski doseljenici, a u zapadnome crnci i mješanci. Poljoprivreda je osnovna grana privrede; kava i šećer pretežno se izvoze u SAD i Veliku Britaniju. Ležišta ruda boksita, bakra, željeza, srebra, mangana. Otok je 1492. otkrio K. Kolumbo i nazvao ga La Isla Española.
