Hebei [xʌbei] (pinyin; tradicionalno Hopei i Hopeh), pokrajina u sjeveroistočnoj Kini, uz obalu Žutoga mora (zaljev Bohai); 188 800 km² sa 74 610 235 st. (2020). Pretežno je ravan, plodan i gusto naseljen kraj u području Velike ili Sjeverne kineske nizine, obrubljen planinama na sjeveru (Yan) i zapadu (Taihang, do 2882 m); na krajnjem sjeveroistoku obuhvaća i rubne dijelove mongolskog ravnjaka Bashang (područje je pokrajini pripojeno 1952) visine 1200 do 1500 m. Leži sjeverno od donjega toka rijeke Huang He ili Žute rijeke (hebei: sjeverno od /Žute/ rijeke); okružuje područje administrativno samostalnih gradova Pekinga i Tianjina. Nizina, koja obuhvaća 48% površine pokrajine, građena je uglavnom od aluvijalnih nanosa rijeke Hai i njezinih pritoka. Duljina obale zaljeva Bohai iznosi približno 500 km. Sjevernim dijelom pokrajine prolazi Kineski zid, a istočnim Veliki kanal. Klima je umjereno kontinentalna, pod utjecajem monsuna; zime su hladne (srednja temperatura siječnja kreće se od –16 do –3 °C) i suhe, ljeta su topla (srednja temperatura srpnja između 20 i 27 °C) i kišna; padne 400 do 800 mm oborina na godinu. Hebei se ubraja među gospodarski i kulturno najrazvijenija područja sjeverne Kine. Na intenzivno obrađenim i pretežno umjetno natapanim površinama gospodarski je najznačajniji uzgoj žitarica, pamuka, uljarica (soja, sezam i dr.), šećerne repe; voćarstvo je razvijeno na prijelazu nizine u planinsko područje. Zbog blizine velikih tržišta (Peking, Tianjin) razvijeno je stočarstvo (uzgoj goveda, ovaca, svinja i dr.), slatkovodno i morsko ribarstvo i akvakultura. Šume prekrivaju 26% površine; provodi se pošumljivanje. Hebei je po rudnom i mineralnom bogatstvu (kvalitetan mramor, ugljen, nafta, grafit, željezna, molibdenova i bakrena ruda, zlato) među vodećim pokrajinama u Kini. Dobro je razvijena metalurgija (osobito proizvodnja željeza i čelika), proizvodnja građevnoga materijala i sanitarne keramike (prva u zemlji), petrokemijska, kemijska, farmaceutska (Shijiazhuang je po proizvodnji penicilina drugi u svijetu), automobilska, tekstilna i prehrambena industrija. Razvijen je turizam (Kineski zid, carska palača Chengde – ljetna rezidencija dinastije Qing, grobnice dinastije Qing – Qingxiling). Unutrašnjost je prometnicama dobro povezana s obalnim dijelom; smještaj u okruženju glavnoga grada Pekinga pogodovao je dobro razvijenoj željezničkoj i cestovnoj infrastrukturi. Među lukama na obali zaljeva Bohai ističe se Qinhuangdao (200,6 milijuna tona, 2020), koja se ubraja u najveće kineske luke, te u novije doba lučki terminali Tangshana (Jingtang, Caofeidian i Fengnan) koji su 2019. zajedno ostvarili promet veći od 600 milijuna tona. Glavne su zračne luke Shijiazhuang, Qinhuangdao i Handan. Upravno je središte pokrajine Shijiazhuang; ostali su veći gradovi Baoding, Tangshan, Qinhuangdao, Handan i Zhangjiakou.
