Guam (engl. izgovor [gwα:m]) (chamorro Guåhan), najveći i najnaseljeniji otok u skupini Marijanskih otoka (Tihi ocean); obuhvaća 549 km²; pripada SAD‑u. U sjevernom i srednjem dijelu građen je od koraljnog vapnenca, dok se u južnom dijelu, duž zapadne obale, pruža niz vulkanskih brežuljaka (najviši Laml, 406 m). Otok je okružen koraljnim grebenima (ukupna duljina 128,7 km). Klima je tropska, s temperaturama od 21 do 32 °C; otok je povremeno izložen razornim tajfunima. Na Guamu živi 159 358 st. (2010). Domorodački Chamorro čine 42,6% stanovništva (2000), Filipinci 23,6%, a ostalo su doseljenici iz SAD‑a, Azije i Oceanije. Službeni su jezici engleski i chamorro. Glavni je grad i luka Hagåtña (prije Agana). Sveučilište osnovano 1952. Stanovnici uzgajaju kukuruz, rižu, šećernu trsku, ananas, limun, taro i kokosove palme; stočarstvo (goveda i svinje) i ribarstvo. Tekstilna i prehrambena industrija, proizvodnja motora, cementa. Glavni su izvori prihoda turizam (oko 1,1 milijuna turista, od čega najviše Japanaca i Amerikanaca) i pružanje usluga američkoj vojnoj pomorskoj i zračnoj bazi i osoblju. Međunarodna zračna luka kraj Hagåtñe (Tamuning). – Guam je vjerojatno 1521. otkrio F. Magellan; 1898. zaposjele su ga SAD. Potkraj 1941. zauzeli su ga Japanci i držali do 1944. U operaciji zauzimanja Marijanskih otoka, Amerikanci su se u srpnju 1944. iskrcali na otok koji je branilo 18 000 japanskih vojnika. U teškim borbama do 10. VIII. poginulo je oko 10 000 Japanaca, dok je njih 8000 prešlo na gerilsko ratovanje sve do kapitulacije Japana. Od tada je Guam bio pomorsko i zračno uporište za napadaj na Japan. Nakon II. svjetskog rata posjed je SAD-a i vojno uporište za strateški nadzor nad Tihim oceanom. Američka je vojna vlast prestala 1950; uvedena je civilna uprava, a autohtonomu stanovništvu ponuđeno američko državljanstvo. Glavne su vojne baze SAD-a Apra (pomorska) i Andersen (zrakoplovna); obuhvaćaju približno trećinu teritorija Guama. Koristile su se tijekom rata u Vijetnamu (1965–73), a potom za prihvat vijetnamskih izbjeglica; tijekom 1990-ih služili su i za zrakoplovne napadaje na Irak te za smještaj prognanih Kurda. God. 1983. proglašen je isključivi gospodarski pojas širok 200 milja (odlukom SAD-a za sve svoje posjede). Od 1987. rastu politički zahtjevi za samoupravom.
