Grobnik, selo u Grobničkome polju, oko 10 km sjeveroistočno od Rijeke, općina Čavle, Primorsko-goranska županija; 414 st. (2021). Iznad sela, na 466 m apsolutne visine, nalazi se djelomice očuvan srednjovjekovnigrad Grobnik (sjedište Katedre Čakavskoga sabora, zavičajni muzej i galerija). Utvrđeni grad nastao je u razdoblju XV–XVII. st. Unutar gradskih zidina izgrađen je feudalni kaštel, od naselja odijeljen zidom i bastionima. Najstariji dio današnje župne crkve potječe iz gotičkoga razdoblja, a proširena je u XVI. i XVII. st. Tijekom XVIII. i XIX. st. na Grobničkom su polju djelovale pučke stolarske radionice koje su proizvodile čuveni grobnički namještaj, isprva škrinje i stolce, a poslije tzv. grobničku mobiliju, sobni namještaj visoke zanatske vrijednosti. Stanovnici njeguju pučke običaje (poklade i dr.). – Tragovi naselja iz antičkoga doba. U Grobniku se nalazila rimska utvrda koja je bila u sklopu liburnijskoga limesa (Clausurae Alpium Iuliarum). Prvi se put spominje 1288. u Vinodolskom zakonu. Posjed Frankapana (1225–1572), Zrinskih (1572–1671., 1685–91), austrijske komore (1671–85., 1691–1725), baruna Franje Rigonija, grofa Raimunda Perlasa (1725–66), obitelji Batthyány (1766–1872) i od 1872. obitelji Thurn und Taxis. Sjedište Grobničkoga kaptola od 1493. do kraja XVIII. st. U XV. st. više puta izložen napadajima Osmanlija.
