Gibraltar (arapski Jabal Tariq i Ǧabal Ṭāriq: Tarikovo brdo), britanski prekomorski teritorij, s istoimenim utvrđenim gradom na podnožju istoimene stjenovite uzvisine (Rock of Gibraltar ili Rock), u blizini južnog rta Pirenejskoga poluotoka. Obuhvaća 6,8 km²; 33 566 st. (2012), bez posade pomorsko-zrakoplovne baze i članova obitelji (ukupno 2265 pripadnika 1981., a svega 383 pripadnika 2012). Zauzima 0,4 do 1,2 km širok, 4,5 km dug poluotok sa 426 m visokom vapnenačkom uzvisinom; sa španjolskim kopnom povezan je niskom, do 800 m širokom prevlakom. Duljina obale iznosi 12 km. Gibraltar ima veliko strateško značenje za Sredozemlje; južni rt poluotoka udaljen je 23 km od afričkoga kopna. Sušna klima, raznovrsna suptropska vegetacija. Poznat je faunistički relikt malih gibraltarskih majmuna (bezrepi magot; jedina vrsta majmuna na europskom kontinentu). Prednosti su Gibraltara: laka obrana prema kopnu i istaknut položaj u tjesnacu; zbog nedostatka vode i sigurne prirodne luke dobio je tek u XVIII. st. značenje pomorskog uporišta. Stanovništvo (72% rimokatolici) uglavnom je španjolskog, talijanskog, portugalskog ili malteškog podrijetla. Uza službeni engleski govori se i španjolski jezik. Prije znatnijega reduciranja britanske vojne prisutnosti, u civilnoj i vojnoj britanskoj i NATO službi bilo je zaposleno oko 50% radne snage. Glavni su izvori prihoda tranzitna trgovina, bankarstvo (financijski sektor ostvaruje 20% domaćega proizvoda), on-line igranje, turizam (oko 7 milijuna turista 2016) i naplata lučkih pristojbi. Industrija naftnih derivata i konzumne robe (duhan, kava, riblje i voćne konzerve). Polovicu zaposlenika čine dnevni migranti iz Španjolske (uglavnom iz susjednog grada La Línea de la Concepción). Nedostatak izvorske vode nadoknađuje se prikupljanjem kišnice i destiliranjem morske vode. Remontno brodogradilište. Slobodna luka s razvijenom tranzitnom trgovinom nalazi se na zapadnoj obali Gibraltara; vrlo prometna luka za kruzere; trajektne veze s Tangerom (Maroko); marina za jahte. Redovitim zračnim linijama povezan je s Velikom Britanijom (London, Manchester, Bristol) i Marokom. Sveučilište osnovano 2015. – Novčana je jedinica gibraltarska funta (pound; GIP); 1 GIP = 100 penija (pence). – U antičko doba Gibraltar je bio poznat kao jedan od »Heraklovih stupova«; 711. osvojili su ga Arapi pod Tarikom. Po njemu je mjesto nazvano Ǧabal Ṭāriq (Tarikovo brdo), otkuda i današnje ime. Španjolci su ga zauzeli 1462. i priključili Kastilji. Godine 1704. došao je pod vlast Engleza. Pošto su pokušaji Španjolaca da ga vrate propali, Gibraltar je Utrechtskim mirom 1713. te ugovorima u Sevilli 1724., Parizu 1763. i Versaillesu 1783. potvrđen kao britanski posjed. Budući da su se prvotni stanovnici najvećim dijelom iselili, sadašnje je stanovništvo manjim dijelom španjolskoga podrijetla, dok ostatak sačinjavaju potomci Talijana, Maltežana, Portugalaca, Britanaca i dr. Godine 1830. postao je britanska krunska kolonija. Sve do II. svjetskog rata Britanci su ga gradili kao vojnu utvrdu (u stijeni je prokopano 13 km podzemnih hodnika). Kao pomorska i zračna baza Gibraltar je za II. svjetskog rata odigrao veliku ulogu u operacijama protiv sila Osovine u Africi, a kao prolazni glavni stožer generala D. Eisenhowera bio je često meta neprijateljskog bombardiranja. Nakon II. svjetskog rata Gibraltar je ostao britanski teritorij s ograničenom samoupravom (značajna je vojna baza). Od sredine 1950-ih potražuje ga Španjolska. Referendumom iz 1967. potvrđen je ostanak pod Velikom Britanijom, a 1969. dobio je novi ustav i širu autonomiju. Španjolska je 1969. zatvorila kopnenu granicu prema Gibraltaru (gospodarski ga blokirala). Sporazum o otvaranju granice postignut je 1980 (u cijelosti se počeo primjenjivati od 1985). Zajedno s Velikom Britanijom Gibraltar je 1973. pristupio Europskoj ekonomskoj zajednici, a njegovim je stanovnicima 1981. ponuđeno britansko državljanstvo. U Falklandskom ratu 1982. te u savezničkom napadu na Irak 1991. strateški se njime koristila britanska vojska. Španjolska je 1991. i 1997. Velikoj Britaniji za Gibraltar predlagala zajednički suverenitet, što je odbijeno. Godine 2004. utemeljen je Trilateralni forum za uspostavu dijaloga u kojem se nalaze predstavnici španjolske, britanske i gibraltarske vlade s ciljem smanjenja tenzija.
