Ernuszt [e'rnust], plemićka obitelj vjerojatno iz Švedske ili Austrije s posjedima u Ugarskoj i Hrvatskoj u drugoj polovici XV. i prvoj polovici XVI. st. Utemeljitelj obitelji slavonski je ban Ivan. Njegovi sinovi Žigmund i hrvatski ban Ivan, uz posjede u Međimurju, dobili su od kralja Matije Korvina 1477. kaštele Đurđevac, Prodavić (Virje) i Koprivnicu sa 109 sela u zamjenu za kaštel i posjed Dobru Kuću. Posjede u Podravini dobili su 1478., a u Međimurju 1486 (Čakovec, Nedelišće, Prelog, Mursko Središće i 95 sela); 1492. dobili su Chapolowcz u Križevačkoj županiji te 1494. sâm Szklabin u županiji Turócz. Posjede i rudnike bakra u Slovačkoj ostavio je ban Ivan sinu, dvorjaniku Franji, koji ih je izgubio 1525., a možda je poginuo u Mohačkoj bitki; posjede u Međimurju i Podravini držali su Gašpar (u. 1540) i vjerojatno njegov brat Vuk (spominje se do 1536), za koje se danas misli da su Franjina braća. Kralj Ferdinand I. braću je opomenuo jer nisu izvršili plaćanje desetine i ubiranje kraljevskog poreza, a Vuku je naredio 1535. da prestane s nasiljem prema tridesetničarima. God. 1537. braći je dopustio da urede prijelaz preko Mure i Dubrave za prevoženje izbjeglica u Ugarsku. Prema zaključcima sabora slavonskog plemstva u Križevcima od 17. lipnja 1537. Gašpar je morao opremiti i poslati vojsku protiv Osmanlija, a 1539. sudjelovao je na saboru hrvatskih i slavonskih staleža u Križevcima te na saboru slavonskoga plemstva u Dubravi. Gašpar je posljednji muški potomak obitelji Ernuszt, pa je nakon njegove smrti udovica Ana rođena Keglević pokušavala zadržati obiteljske posjede, ali su ih 1546. dobili Zrinski, koji su 1554. svojemu grbu dodali inačicu grba obitelji Ernuszt.
