Dilj (Dilj gora), gora u srednjoj Slavoniji; najniži dio gorskoga sustava oko Požeške kotline, koju zatvara s jugoistočne strane. Leži južno od Krndije te istočno od Požeške gore, između rijeka Save, Orljave, Londže, Vuke i Biđa. Pruža se u smjeru zapad–istok; duga je oko 45 km, a široka do 30 km. Najviši su vrhovi Cinkovac (461 m) i Degman (461 m). Pojas viši od 400 m čini samo najviša zona hrpta. Vrh Čardak (421 m), na glavnom hrptu gore, označen je visokom zidanom trigonometrijskom piramidom. Građena je od starih kristaličnih stijena i pokrivena tercijarnim (miocenskim) naslagama i kvartarnim (pleistocenskim) glinama. Ima i magmatskih stijena miocenske starosti (kraj Matković Male, Oriovčića i Crnog Potoka). Današnji reljef nastao je recentnim erozijskim procesima u kvartaru. Južni prigorski pojas na kojem se ističu vrhovi Kasonjski vrh (352 m), Puavice (321 m) i Rajzerov stol (Aljeg; 265 m) polako prelazi na jugu u nisku Posavinu, odnosno na istoku u nizinski prostor Jošave i Biđa. Razgranati fluviodenudacijski reljef sastoji se od guste mreže dolina, jaruga i hrptova. Sjeveroistočno od vrha Degmana, na visini od približno 370 m, nalazi se Sovsko jezero, ostatak miocenskoga mora. S Dilja teku potoci Petnja i Glogovica (prema jugu) te Gnojnica (prema zapadu). Obrastao je hrastovom i bukovom šumom, na južnim obroncima uzgaja se vinova loza. Nalazišta ugljena na oligocenskim naslagama leže na južnom dijelu gore. Sjevernim podnožjem prolazi cesta Požega–Đakovo, a južnim autocesta Zagreb–Lipovac i željeznička pruga Zagreb–Slavonski Brod–Vinkovci. Središnjim dijelom Dilj presijeca državna cesta Donji Miholjac–Ruševo–Podvinje–Slavonski Brod. Osim rubno položenih općinskih središta (Čaglin, Podcrkavlje, Sibinj), prevladavaju mala seoska naselja (npr. Brodski Zdenci, Glogovica). Dobro je posjećeno planinarsko odredište; planinarski objekti: Viljevo (287 m; planinarska kuća), Pljuskara (278 m; sklonište) i »Đuro Pilar« (169 m; dom).
