Debrecen [dε'brεcεn] (naše ime Debrecin), grad i upravno središte pokrajine Hajdú-Bihar, istočna Madžarska; 203 059 st. (2016; drugi prema broju stanovnika u zemlji). Jako je kulturno, te industrijsko središte. Sveučilište je nastalo 2000. spajanjem više sveučilišta od kojih je najstarije bilo »Lajos Kossuth« (osnovano 1530. kao kalvinistički kolegij, a sveučilište od 1912); nuklearni, medicinski institut i dr. Barokna crkva sv. Ane (Szent Anna) iz 1746., protestantska crkva (Református Nagytemplom) iz 1819., sinagoga iz 1893., kazalište iz 1867., konzervatorij, muzeji (Déri i dr.), galerija suvremene umjetnosti. Industrija poljoprivrednih strojeva, automobilskih dijelova, kugličnih ležaja, medicinskih instrumenata, lijekova, prehrambenih proizvoda i dr.; tiskarstvo. Međunarodna zračna luka. – Debrecen je podignut na mjestu prapovijesnog i starog slavenskog naselja. Prvi se put spominje 1211., a 1241. stradao je od Mongola. Od 1360. slobodni kraljevski grad; poslije u posjedu srpskog despota Stefana Lazarevića i Đurđa Brankovića. U Debrecenu je osnovana prva madžarska tiskara (1561). Za reformacije sjedište protestantskih koncila (»kalvinistički Rim« i »madžarska Ženeva«). Središte revolucionarnog pokreta 1848–49; ondje je L. Kossuth 14. IV. 1849. proglasio detronizaciju habsburške dinastije. U II. svjetskom ratu, kada su sovjetske trupe ušle u grad 20. X. 1944., u Debrecenu je sastavljena privremena vlada, koja je 22. XII. 1944. objavila rat Njemačkoj i zatražila primirje od Saveznika.
