Dardaneli (turski Çanakkale Boǧazı [čαnα'kkαlε bɔ:α'zɨ]), morski prolaz između Europe i Male Azije; povezuje Mramorno i Egejsko more. Duljina je prolaza 65 km, širina 2 do 6 km, dubina 53 do 106 m. Dardaneli su po postanku riječna dolina koja je u kvartaru potopljena morem. Obale su pretežno građene od pješčenjaka i pokrivene oskudnom vegetacijom. Strujanje vode u Dardanelima uvjetovano je razlikom gustoće vode Egejskog i Mramornoga mora. Površinska struja, u smjeru sjeveroistok–jugozapad, nosi iz Mramornoga mora vodu manje gustoće (salinitet 25,5 do 20‰, gustoća 1,018). Brzina struje 2 do 6 km na sat. Dubinska struja, u smjeru jugozapad–sjeveroistok, donosi iz Egejskoga mora slaniju (do 38,5‰) i gušću (1,028 do 1,029) vodu. Dardaneli obiluju ribom jer je glavni put sezonskih migracija riba između Crnog i Egejskoga mora. Na europskoj obali Dardanela leži grad i luka Gelibolu (Galipolje), a na azijskoj Çanakkale.
Naziv po Dardanu, mitskom pretku Trojanaca; također Helespont (grčki Ἑλλήσποντος: Helino more), po Heli, kćeri Atamanta iz Tebe. Na maloazijskoj obali Dardanela, na brežuljku Hissarliku, locirana je Homerova Troja. U V. st. pr. Kr. perzijski kralj Kserkso I. prebacio je svoju vojsku na europsko tlo preko dvaju mostova sastavljenih od brodova; no poražen u Termopilskome klancu i kraj Salamine (480. pr. Kr.), morao se povući i nadzor nad Dardanelima prepustiti Ateni, koja je otada neometano trgovala žitom na crnomorskome području. Godine 334. pr. Kr. Aleksandar III. Veliki prešao je Dardanele i započeo svoja osvajanja u Aziji. Za Rimljana, Bospor i Dardaneli imali su veliku ulogu u ratovima s pontskim kraljem Mitridatom VI. Eupatorom. Osnivanjem Istočnorimskoga Carstva povećana je naglo njihova važnost. Naizmjeničnu trgovačku dominaciju Mletaka i Genove prekinuli su Osmanlije, koji su zauzimanjem Carigrada (1453) zavladali europskom i azijskom obalom tjesnaca. Pred europske pomorske države (Veneciju, Englesku, Francusku, Nizozemsku) postavio se problem: kako i pod kojim uvjetima svojim brodovima osigurati prolaz kroz tjesnace. Istodobno sa slabljenjem osmanlijske moći, u XVIII. st. se kao važan čimbenik u pitanju plovidbe kroz tjesnace pojavila Rusija.
U I. svjetskom ratu poznata je Dardanelska operacija, kojoj je bila svrha zauzimanje tjesnaca i Carigrada, izbacivanje Osmanskoga Carstva iz rata, uspostavljanje pomorske veze s Rusijom i sprječavanje njemačkoga prodora do Bagdadske željeznice. Tom vezom Francuska i Velika Britanija željele su se opskrbljivati ruskim žitom i naftom, osloboditi 350 000 brt trgovačkoga brodovlja koje je ležalo neaktivno u Crnome moru. Operacija je započela u veljači 1915., a organizirao ju je W. Churchill, tada prvi lord Admiraliteta. Operaciju su započeli ratni brodovi napavši vanjske utvrde Dardanela. Nakon početnih uspjeha Saveznici su naišli na jak otpor obrane kojom su zapovijedali njemački general Liman von Sanders i Mustafa Kemal. 18. ožujka 1915. pred Çanakkaleom Englezi i Francuzi izgubili su trećinu flote, a nije dalo rezultata nijedno od više iskrcavanja. Žestoke borbe vođene su između pomorskih i kopnenih snaga, a trajale su do 9. I. 1916. Akcija je završila neuspjehom Antante i obostranim velikim gubitcima. (→ bospor)
