Leksikografski zavod Miroslav Krleža Frankopanska 26, Zagreb tel.: +385 1 4800 332 tel.: +385 1 4800 392 fax.: +385 1 4800 399
urednistvoHE@lzmk.hr
Compton [kɔ'mptən], Arthur Holly, američki fizičar (Wooster, 10. IX. 1892 – Berkeley, 15. III. 1962). Doktorirao (1916) na Princetonskom sveučilištu. Bio je profesor na Sveučilištu u Chicagu (1923–45), rektor Washingtonova sveučilišta u St. Louisu (1945–53) i profesor (1953–61). Otkrio porast valne duljine rendgenskoga zračenja do kojega dolazi njegovim raspršivanjem na atomima kemijskih elemenata male atomske mase. Godine 1923., istodobno s Peterom Debyeom, ali neovisno, objasnio tu pojavu (→ comptonov efekt) srazovima fotona i elektrona, pri čemu se dio energije fotona prenosi na elektron. Compton je istraživao i specifični toplinski kapacitet čvrstih tijela: sudjelovao je i u radovima na izgradnji prve atomske bombe. Sa Charlesom Thomsonom Reesom Wilsonom dobio 1927. Nobelovu nagradu za fiziku. Bio je član Nacionalne akademije znanosti SAD-a (od 1927) i Američke akademije umjetnosti i znanosti (od 1928). Po njem je nazvan krater na Mjesecu (Compton).
Compton, Arthur Holly. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 27.11.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/compton-arthur-holly>.