Cerna, naselje i općinsko središte 15 km jugozapadno od Vinkovaca; 3019 st. (2021). Leži u nizini (94 m visine), uz rijeke Biđ (Bič) i Beravu te željezničku prugu Vinkovci–Županja i lokalnu cestu Babina Greda–Vinkovci. Stanovnici se tradicionalno bave poljoprivredom (uzgoj žitarica, voća, povrća, svinja, goveda), proizvodnjom vezanom uz građevinarstvo (ciglana) i prehrambene proizvode (mlin), obradbom metala (naprave i alati za automobilsku industriju, alatni strojevi) te proizvodnim i uslužnim obrtništvom. U naselju su gotička župna crkva sv. Mihovila arkanđela (barokizirana u XVIII. st.) i ostatci utvrde knezova Gorjanskih (XV. st.). Na lokalitetu Dobra voda je klasicistička kapelica Gospino svetište (1931). – Tijekom srednjega vijeka u sastavu Vukovske županije; 1244. spominje se kao posjed bosanskoga biskupa. U XIII. st. Cerna se spominje kao tvrdi grad, trgovište i sjedište jobagionskoga distrikta, potkraj XIV. st. u posjedu je obitelji Gorjanski, koji je drže i u XV. st. Početkom XVI. st. dolazi u posjed Franje Zaya, zeta Lovre Banića Gorjanskog, te je njegova do dolaska pod osmansku vlast 1536. Nakon oslobođenja od Osmanlija 1691. u sastavu Vojne krajine do njezina razvojačenja. Gospodarski se razvija nakon izgradnje željeznice 1901.
