Barbados (Barbados), država na istoimenom otoku u Atlantskome oceanu, pripada Malim Antilima; obuhvaća 431 km².
Prirodna obilježja
Otok je nizak (Mount Hillaby, 340 m), građen od koraljnoga vapnenca koji leži na sedimentnim stijenama. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok; dug je 34 km, širok do 23 km. Teren se terasasto spušta od brdovite unutrašnjosti prema moru; pred obalom su mnogobrojni koraljni grebeni. Klima je tropska, pod utjecajem sjeveroistočnih pasata; prosječna je zimska (siječanj) temperatura 24,4 °C, a ljetna (srpanj) 26,7 °C. Godišnja količina oborina varira od 1200 mm na obali do 2300 mm u unutrašnjosti; najviše kiše padne u razdoblju od lipnja do studenoga. Česti su tropski cikloni (hurikan). Površinskih vodenih tokova nema, ali su na otoku mnogobrojni izvori. Prirodni vegetacijski pokrov (savanska šuma) u potpunosti je iskrčen i zamijenjen grmolikom vegetacijom i nasadima šećerne trske.
Stanovništvo
Barbados ima 277 821 stanovnika prema popisu iz 2010., odnosno 284 644 st. prema procjeni iz 2013. S prosječnom gustoćom naseljenosti od 660 st./km² (2013) jedna je od najgušće naseljenih država u svijetu. Većina stanovnika živi u naseljima uz obalu, a u širem području glavnoga grada obitava 40% ukupnoga stanovništva zemlje. Stanovnici su uglavnom crnci (92,4%; potomci afričkih robova), zatim mješanci (3,1%), bijelci (2,7%) i drugi (1,8%). Po vjeri su kršćani (75,6%; anglikanci 23,9%, pentekostalci 19,5%, rimokatolici 3,8%), muslimani (0,7%) hinduisti (0,5%) i drugi (2,6%); nereligiozno je 20,6% st. Godišnji porast stanovništva od 0,5% (2010–15) nešto je veći od prirodnoga priraštaja (3,6‰ ili 0,36%, 2013) zbog iseljavanja; natalitet je 12,7‰, a mortalitet 9,1‰; smrtnost dojenčadi je 11,0‰ (2012). U dobi je do 14 godina 19,7% st., od 15 do 64 godine 67,4%, a u dobi od 65 i više godina 12,9% st. (2010). Očekivano je trajanje života 73 godine za muškarce i 77,8 godina za žene (2013). Ekonomski je aktivno 164 406 st., od toga je 11,3% nezaposleno (2015). U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu zaposleno je samo 3,7% aktivnoga stanovništva, u industriji, rudarstvu i građevinarstvu 12,1%, a u uslužnim djelatnostima 84,2% (2015). Službeni je jezik engleski, a raširen je i kreolski engleski (bajan). U Cave Hillu (nedaleko od Bridgetowna) jedan je od triju kampusa Zapadnoindijskoga sveučilišta (University of the West Indies); pismeno je 99,7% stanovnika starijih od 15 godina (2008). Glavni je grad i jedina luka Bridgetown (6070 st., šire gradsko područje oko 110 000 st., 2014); ostali gradovi (2012): Speightstown (3634 st.), Bathsheba (1521 st.), Holetown (1595 st.), Oistins (1471 st.) i dr.; u gradovima živi 31,7% st. (2013).
Gospodarstvo
Uzgoj i preradba šećerne trske dugo su bile glavne gospodarske aktivnosti. Potkraj XX. i početkom XXI. st. ekonomske promjene donosi razvoj lake i prerađivačke industrije te osobito turizma i bankarskih usluga. Vrijednost BDP-a povećana je s 4,9 milijarda USD (2017) na 5,2 milijarde USD (2019). U sastavu BDP-a (2017) najveći je udjel uslužnoga sektora (88,7%), a potom industrije (9,8%) i poljoprivrede (1,5%). U uslužnom je sektoru značajan turizam (ostvaruje 36,2% BDP-a 2019). Pandemija bolesti COVID-19 je znatno pogodila turizam i druge gospodarske grane te je 2020. uzrokovala velik pad BDP-a, na 4,3 milijarde USD (oko 15 190 USD po stanovniku). Stopa nezaposlenosti povećala se s 10,1% (2019) na 12,7% (2020). U poljoprivredi prevladava uzgoj šećerne trske, povrća i pamuka. Njihova preradba (hrana, pića, tekstil i odjeća) čini znatan dio industrijskoga sektora, uz proizvodnju kemikalija, cementa, dijelova za električne uređaje, brodova i brodske opreme, lijekova, i dr. Vrijednost robnog izvoza 2019. bila je 464 milijuna USD, a uvoza 1,6 milijarda USD. Izvozi alkoholna pića, brodove i opremu, cement, lijekove, odjeću, nakit i dr. Najviše uvozi naftne derivate, hranu, vozila i dijelove, brodsku opremu, računala, električne uređaje, lijekove i dr. Prema udjelu u izvozu vodeći su partneri SAD (21,1%), Poljska (14,3%), Jamajka (7,5%), Gvajana (6,5%), Trinidad i Tobago (5,7%), Kina (4,2%) i Kanada (4,2%). Najviše uvozi iz SAD-a (34,8%), Trinidada i Tobaga (13,9%), Kine (8,9%), Nizozemske (4,6%), Japana (4,1%) i Velike Britanije (4%). Veličina javnoga duga prema udjelu u BDP-u povećana je s 124,7% (2019) na 156,7% (2020).
Promet
Duljina cestovne mreže iznosi 1650 km (asfaltirano 100%). Međunarodna zračna luka (Greantley Adams) nalazi se 13 km od Bridgetowna. Glavna je morska luka Bridgetown.
Novac
Novčana je jedinica barbadoski dolar (Barbadian dollar; Bds$, BBD); 1 barbadoski dolar = 100 centa.
Povijest
Prvi sigurniji dokazi o nastanjenosti otoka stanovnicima koji su došli s južnoameričke obale potječu iz IV–V. st. Od približno VIII. st. Barbados su nastanila južnoamerička plemena skupine Arawak, a od XIII. st. i pripadnici skupine Karibi (Karaibi). Španjolski su ga (a prema nekim izvorima portugalski) pomorci prvi uočili početkom XVI. st. te su Španjolci ubrzo autohtone stanovnike porobili za rad na plantažama u novoosnovanim kolonijama, dočim su oni koji su izbjegli porobljavanje prebjegli na susjedne otoke pa je Barbados bio nenastanjen kada je do njega 1536. došao portugalski istraživač Pedro Campos. Nije sigurno potječe li današnje ime otoka od Španjolaca (Los Barbudos) ili Portugalaca (Os Barbados), u oba slučaja u nerazjašnjenom značenju »bradati«. Englezi su se iskrcali na otok 1625. te su 1627. osnovali prvo naselje. Isprva kolonija sitnih posjednika, od sredine XVII. st. postaje kolonija velikih plantaža šećerne trske. Većina prvotnih engleskih doseljenika preselila se do 1670. u današnji SAD, dok su kao radna snaga dopremani iz zapadne Afrike crni robovi, koji su u istom razdoblju postali većinsko stanovništvo. Barbados je 1663. stekao status krunske kolonije, a potkraj XVII. i početkom XVIII. st. bio je najprosperitetniji britanski posjed u Americi. Do velikog, iako neuspjelog, ustanka robova došlo je 1816., a ropstvo je ukinuto 1834. Od 1833. do 1885. otok je bio u sastavu konfederacije britanskih kolonija Privjetrinski otoci (Windward Islands), potom ponovno samostalna kolonija. Velika gospodarska kriza dovela je 1930-ih do rasta nezaposlenosti i siromaštva što je, uz dugotrajnu društvenu i političku stagnaciju, uzrokovalo nemire 1937., nakon kojih dolazi do političkih, gospodarskih i socijalnih reformi pa je 1951. uvedeno opće pravo glasa za kolonijalni parlament (u kojem su do tada kontrolu imali plantažeri), a 1954. ograničena samouprava. U sastavu Zapadnoindijske Federacije 1958–62., Barbados 1961. dobiva punu samoupravu a postupno osamostaljenje dovršeno je 1966. proglašenjem neovisnosti (u okviru Commonwealtha i s britanskom kraljicom kao državnim poglavarom). Vođa Demokratske laburističke stranke (DLP) Errol Walton Barrow, koji je 1961. postao premijer autonomnoga Barbadosa, ostao je na položaju i nakon proglašenja neovisnosti (do 1976. i ponovno od svibnja 1986. do smrti u lipnju 1987). Barbados je član Organizacije američkih država od 1967. i Karipske zajednice od njezina osnutka 1973. U politički stabilnom sustavu zemlje, na vlasti se izmjenjuju DLP i Laburistička stranka Barbadosa (BLP) iz redova koje su premijeri bili Tom Adams (1976–85), Harold Bernard St. John (1985–86) i Owen Arthur (1994–2008), dočim su iz DLP-a nakon Barrowa premijeri bili Erskine Sandiford (1987–94), David Thompson (2008–10) i Freundel Stuart (2010–18). Na izborima 2018. sva zastupnička mjesta osvojili su laburisti, kojih je čelnica Mia Mottley postala premijerka (prva žena na tom položaju). Proglašenjem republike 30. XI. 2021. ukinuta je ustavna monarhija, a parlament je za prvu predsjednicu republike izabrao dotadašnju generalnu guvernerku Sandru Mason. Laburisti su ponovno osvojili sva mjesta u parlamentu na izborima 2022. i 2026. te je M. Mottley ostala premijerka.
Politički sustav
Prema Ustavu od 30. XI. 1966., mijenjanom i dopunjenom s više amandmana (od kojih je najvažniji onaj iz 2021. kojim je državno uređenje iz monarhijskoga promijenjeno u republikansko), Barbados je republika s parlamentarnim sustavom vlasti. Predsjednik republike šef je države, a bira ga parlament na mandat od četiri godine, s mogućnošću reizbora. Predsjednik ima pravo veta na zakone i formalno je šef izvršne vlasti koju stvarno ima kabinet (vlada) na čelu s premijerom. Predsjednik republike imenuje za premijera zastupnika koji ima većinsku potporu u Skupštini te, na premijerov prijedlog, imenuje ministre. Vlada je za svoj rad odgovorna parlamentu. Zakonodavnu vlast ima dvodomni parlament, koji se sastoji od Skupštine (House of Assembly) i Senata (Senate). Skupština ima 30 zastupnika koje biraju građani izravno na općim izborima većinskim sustavom, a Senat ima 21 senatora koje imenuje predsjednik republike (12 na prijedlog premijera, dva na prijedlog vođe oporbe, a sedam samostalno). Mandat obaju domova parlamenta je pet godina. Biračko je pravo glasa opće i jednako, a imaju ga svi građani s navršenih 18 godina života. Sudbenu vlast imaju prvostupanjski sudovi, Vrhovni sud koji se sastoji od Visokog suda i Prizivnog suda te, kao najviši, Karipski sud pravde (Caribbean Court of Justice), zajednički za pojedine države Karipske zajednice. Administrativno je država podijeljena na 11 župa. Nacionalni praznik: Dan neovisnosti, 30. studenoga (1966).
Političke stranke
Laburistička stranka Barbadosa (Barbados Labour Party – akronim BLP), osnovana 1938., stranka je lijevoga centra, socijalno-liberalne orijentacije. Bila je na vlasti nakon uvođenja ograničene samouprave 1954–61 (njezin osnivač Grantley Adams bio je prvi premijer samoupravne vlade 1954–58). Od stjecanja neovisnosti bila je na vlasti 1976–86. te 1994–2008. Na izborima 2018. stranka se vraća na vlast osvojivši sva zastupnička mjesta, a takav rezultat ponavlja 2022. i 2026. Demokratska laburistička stranka (Democratic Labour Party – akronim DLP), osnovana 1955., stranka je ljevice. Nastala je odcjepljenjem lijevoga krila BLP-a. Njezin suosnivač Errol Barrow postao je premijer samoupravnog Barbadosa 1961., a stranka je ostala na vlasti i nakon stjecanja neovisnosti 1966 (do 1976). Potom je ponovno bila vladajuća 1986–94. i 2008–18. Na izborima 2018. drastično je poražena ne osvojivši nijedno zastupničko mjesto, a izvan parlamenta, iako je druga po broju glasova, ostaje i nakon izbora 2022. i 2026.
