Augsburg (njem. izgovor [ạu'ksburk]), grad u južnoj Bavarskoj, na utoku rijeke Wertach u Lech, Njemačka, 262 110 st. (1995); god. 1974. gradu su pripojeni gradići Göggingen i Haunstteten. Važno gospodarsko, prometno i kulturno središte. U starom dijelu grada niz spomenika: gradska vijećnica (1615–20), arsenal (1602–07), katedrala (944–1431), crkve St. Urlich i Afra (1474–1604), St. Anna (1321) i dr., najstarija svjetska ubožnica (Fuggerei) iz 1519., renesansne palače, fontane (XVI. st.) i dr. Sveučilište (osnovano 1970); politehnička škola »R. Diesel«. Knjižnice, umjetničke galerije, konzervatorij, kazališta (dramsko i lutkarsko), muzeji (gradski, Mozartov i dr.). Kovinska, automobilska, zrakoplovna, tekstilna (konfekcija), kemijska, papirna, kožarska (obuća), prehrambena industrija. – Osnovan god. 15. pr. Kr. nakon Druzovih pobjeda nad Vindelicima (Augusta Vindelicorum); glavni grad rimske provincije Recije. Oko 500. osvojili su ga Germani. Na rijeci Lech kraj Augsburga car Oton I. nanio je 955. težak poraz Madžarima. Od 1276. Augsburg ima status slobodnoga grada. Zbog povoljna geografskog položaja postupno se razvija u istaknuto središte robne razmjene između Njemačke i Italije te između istočne i zapadne Europe; sjedište znamenitih bankarskih i trgovačkih obitelji Fugger i Welser. U tijeku Tridesetogodišnjega rata Augsburg naglo gospodarski propada. God. 1632. prolazno su ga zauzeli Šveđani, u Ratu za španjolsku baštinu okupirala ga je bavarsko-francuska vojska (1703), a 1806. priključen je Bavarskoj.
Augsburški vjerski mir
Augsburški vjerski mir,
ugovor između rimsko-njemačkog cara Ferdinanda I. i državnih staležâ, proglašen zakonom na saboru u Augsburgu 25. IX. 1555. Njime je augsburškoj konfesiji priznata ravnopravnost s katoličanstvom. Državnim staležima (knezovima i gradovima) dopuštena je sloboda vjeroispovijesti na temelju načela Cuius regio, illius religio (lat.: Čija je zemlja, onoga je i vjera), prema kojem su podanici morali prihvatiti vjeru svojih zemaljskih gospodara. Iznimka je učinjena samo za crkvene knezove: oni su gubili službu i teritorij ako su prihvatili augsburšku konfesiju. Augsburški vjerski mir osigurao je vjerski mir u Europi do 1618.
Augsburški interim
Augsburški interim,
pokušaj dogovora protestanata s katolicima, koji je njemački car Karlo V. nametnuo njemačkim protestantima na saboru u Augsburgu 1548. Tim zakonskim aktom pokušalo se naći kompromise u svezi s Crkvom, sakramentima i drugim vjerskim pitanjima, ali je ostao samo političko-diplomatski akt, koji nije bio prihvaćen ni na jednoj strani u potpunosti, a vjerski se rat u njemačkim zemljama pojačao.
Augsburška alijansa
Augsburška alijansa
ili Augsburška liga, obrambeni savez, sklopljen u Augsburgu 9. VII. 1686. između njemačkoga cara Leopolda I., Švedske, Španjolske, Nizozemske, Pijemonta i nekih njemačkih zemalja radi zaustavljanja daljnje ekspanzije Francuske pod Lujem XIV. Augsburška alijansa prerasla je u Veliku alijansu.
