Artemida (grčki Ἄρτεμıς, Ártemis), u grčkoj mitologiji, božica mjeseca, lova, brjegova i šuma, životinja i plodnosti; kći Zeusova i Latonina, blizanka Apolonova. Kao djevičanska božica zaštitnica je mladića i djevojaka. Po šumovitim brjegovima lovi divljač u društvu nimfȃ. Stalni su joj atributi luk i tobolac sa strijelama. Posvećena joj je košuta. Njezin je kult vrlo star, maloazijskoga podrijetla. Rimljani je poistovjećuju s Dijanom. Grci su joj posvetili mnoge hramove; najviše se isticao Artemizij u Efezu. U arhajsko doba (od VII. st. pr. Kr.) prikazuje se na vazama, reljefima ili u punoj plastici; odjevena u kratku haljinu (usp. Artemida Versailleska, Pariz, Louvre, rimska kopija grčkog izvornika iz IV. st. pr. Kr.; mnogobrojne kopije Artemide Efeške).
