čvor.
1. Općenito, kvrga, zadebljanje koje nastaje širenjem, uvraćanjem, spletanjem neke vlaknaste strukture; također, spoj između dvaju užeta koji nastaje vezivanjem ili upletanjem.
2. U tekstilnoj tehnici, zadebljanje koje nastaje vezanjem i uvrtanjem niti radi njihova povezivanja ili radi postizanja posebnih površinskih karakteristika (npr. vlasasta površina sagova).
3. Mjerna jedinica za brzinu (znak čv) izvan Međunarodnoga sustava jedinica koja se rabi u pomorskom i zračnom prometu i odgovara brzini od morske milje na sat (čv = 1852 m/h = 0,514 m/s); engl. international knot (znak kn), za razliku od UK kn (1853,18 m/h). Naziv potječe iz doba kada se brzina broda (jedrenjaka) određivala ručnim brzinomjerom, pri čemu je broj isteklih duljina na njegovoj uzici (označen čvorovima) za određeno vrijeme (pješčani sat, redovito 30 s) označivao brzinu broda u čvorovima, odn. broj milja što ih brod prijeđe u jednom satu (čv = M/h).
4. U medicini (lat. nodus), okruglasta ograničena tvorba, nakupina istovrsnih stanica ili određenog tkiva, pripada određenoj anatomskoj strukturi ili sustavu; nalazi se u limfnom sustavu (→ limfni čvor), provodnome mišićju srca (atrioventrikularni čvor) i drugdje. – Patološka tvorba koja nastaje u tijeku nekih zaraznih bolesti, kao što su tuberkuloza (tuberkulom), sifilis (guma) i guba (leprom), te u mnogih tumora.
5. U botanici (nodij), mjesto na stabljici gdje izbijaju listovi. Čvorovi su međusobno odijeljeni člancima (internodij).
6. U matematici, također čvorna točka, singularna točka u kojoj krivulja samu sebe presijeca ili zajednička točka porodice krivulja. (→ teorija čvorova)
7. U meteorologiji, mjerna jedinica za brzinu zračne struje u odnosu na površinu Zemlje koja je iznimno dopuštena u pomorskome i zračnome prometu, morska milja na sat tj. 1852 m/h = 0,514 m/s; rabi se u meteorološkim izvještajima.
8. U astronomiji, točka na nebeskoj sferi u kojoj se, gledano sa zemlje, sijeku putanje dvaju tijela. Naziv se posebno odnosi na položaj u kojem putanja nebeskoga tijela siječe ekliptiku. U uzlaznome čvoru tijelo prelazi na sjevernu stranu ekliptike, u silaznome na južnu. Spojnica čvorova (linija čvorova) stalno se zakreće zbog gravitacijskog poremećaja drugim tijelima. Mjesečevi čvorovi trpe regresiju, tj. pomiču se suprotno (prema zapadu) od gibanja Mjeseca među zvijezdama (prema istoku); period tog okreta je 18,6 god.
9. U prometu → čvorište