struka(e):

nivelman (francuski nivellement), postupak kojim se određuju visine točaka na Zemlji s obzirom na odabranu plohu (nulta ploha, referentna ploha, razinska ili nivo-ploha mora); kadšto i niveliranje. S pomoću nivelmana izrađuje se visinska osnova za područje neke države; na tu se mrežu točaka precizno određenih visina vezuju sve ostale visinske izmjere, a služi i za prikazivanje visinskih odnosa na kartama različitih mjerila. Visine određene nivelmanom podloga su za projektiranje i gradnju naselja i građevina, određivanje slijeganja zemljišta i građevina, a služe i pri znanstv. istraživanjima. Nivelman može biti generalni ili detaljni, a prema metodama mjerenja geometrijski, trigonometrijski, barometrijski ili hidrostatički. Generalni nivelman može prema točnosti biti nivelman visoke točnosti, precizni nivelman I. reda, precizni nivelman II. reda, tehnički nivelman povećane točnosti i tehn. nivelman. Detaljnim nivelmanom određuju se visine karakterističnih točaka na Zemljinoj površini i određeni profili, pa se razlikuju površinski nivelman i nivelman profila. Detaljni nivelman priključuje se na zadane točke generalnoga nivelmana.

Nivelman se najčešće provodi s obzirom na nivo-plohu mora, koja je zamišljena ploha srednje razine mora produžena ispod kontinenata. Srednja razina mora dobiva se na temelju višegodišnjih mjerenja morske razine mareografima. Apsolutna visina neke točke na Zemljinoj površini vertikalna je udaljenost te točke od srednje razine mora. Relativna visina jedne točke u odnosu na drugu njihova je visinska razlika. Geometrijskim se nivelmanom relativna visina određuje s pomoću nivelira. Nivelir je geodetski instrument za mjerenje visinskih razlika s pomoću horizontalne vizurne linije dalekozora. Glavni mu je dio dalekozor koji se može okretati oko vertikalne osi te sustav kojim se vizurna linija postavlja horizontalno (libele ili kompenzator). Na obje točke postave se 3 do 4 m dugačke nivelmanske letve s duljinskom podjelom, a između njih nivelir; na letvama se odčita visina, a razlika je tih odčitanja relativna visina. Za određivanje apsolutnih visina (kota) niza točaka mjere se njihove visinske razlike, a potom se, uz poznavanje apsolutne visine jedne od njih, mogu računski dobiti i apsolutne visine ostalih točaka. Radi lakše izmjere visina, postavljaju se i umetnute točke, pa tako nastaje nivelmanski vlak; više međusobno spojenih nivelmanskih vlakova čini nivelmansku mrežu. Nivelmanske točke trajno se obilježavaju nivelmanskim oznakama (reperima) od lijevanog ili kovanoga željeza.

Visinska osnova, tj. osnovna nivelmanska mreža, ostvaruje se nivelmanom visoke točnosti (srednja pogrješka ± 1,0 mm/km). Vlakovi se postavljaju uzduž glavnih prometnica, cestâ blaga nagiba i želj. pruga, duljine do 200 km. Na taj se nivelman priključuje precizni nivelman I. reda, a na nj redom i ostali nivelmani (precizni nivelman II. i III. reda).

Koordinatni sustav za visine koji je u službenoj uporabi u Republici Hrvatskoj određen je srednjom razinom Jadranskoga mora na mareografu u Trstu, na temelju jednogodišnjih mjerenja morskoga vodostaja provedenih 1875. god. Radi točnijeg određivanja srednje razine mora obavljena su od 1962. do 1981. mjerenja na pet mareografa (Dubrovnik, Split, Bakar, Rovinj i Kopar) uzduž obale Jadranskoga mora. Na temelju tih mjerenja računski su određene srednje razine mora, koje na lokacijama mareografa materijaliziraju položaj ishodišne plohe za određivanje visina.

Citiranje:

nivelman. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/nivelman>.