struka(e):

epistemologija (grč. ἐπıστήμη: znanje, znanost + -logija), u filozofiji, izvorno označuje »nauk o znanosti« (mathesis universalis) ili filozofijsku disciplinu koja istražuje uvjete, mogućnosti i granice znanstvene spoznaje i zato je srodna s epistemološkom logikom. Predmet je epistemologije dakle znanost, a ne spoznaja. Od nauka o spoznaji epistemologija se razlikuje po tome što ona u sebi obuhvaća: (1) podjelu znanosti, (2) spoznajna načela i iz njih izvedene pomoćne stavove (aksiomatika), (3) znanstvene metode (teorija stvaranja teorija i metodologija) i (4) izgradnju jezika u pojedinim znanostima. Otuda se teorija znanosti samo jednim svojim dijelom bavi načelima spoznaje, tj. uključuje postignuća teorije znanosti, pa se zato ni semantički ni sadržajno ne može izjednačiti s njom. Budući da se epistemologija osim antropologijskim i društvenim uvjetima znanosti, što je zadaća sociologije znanosti, bavi i njezinim smislom i značenjem u cjelini čovjekovih djelatnosti, pored epistemološke kritike znanosti pojavljuje se i etika znanosti, koja se bavi dužnostima što postoje neovisno o njoj ili nastaju iz nje i koje joj ne dopuštaju vrijednosnu neutralnost. Epistemologija se često usredotočuje na istraživanje jezika i na metode pojedinačnih znanosti. Ona u nauku o definicijama određuje znanstveni način tvorbe pojmova i unutar strukovnoga znanstvenoga jezika definira odnos jezika koji nastaje na temelju promatranja i jezika teorije. Kod pitanja o metodi temeljni se problem postavlja drugačije za logičko-matematičke znanosti (antinomije, rasprava o intuicionizmu i konstruktivizmu; dokazivanje da ne postoji nikakav mehanički postupak odlučivanja, ali također nikakav algoritam, tj. pravni propis sa shemom koja se ponavlja i s pomoću koje bi se mogla ustvrditi logička istinitost ili lažnost bilo kojeg iskaza), a drugačije u empirijskoj epistemologiji, kojoj osnovu čini problem koji iskustveni stavovi odlučuju o valjanosti neke znanstvene hipoteze: ili time što oni potvrđuju tu valjanost putem ispunjenja prognoze primjerene zakonu (načelo verifikacije) ili zato što opći stavovi nisu logički izvedeni iz pojedinačnih promatranja, ali se putem njih mogu opovrgnuti time što se pokazuju netočnima (načelo falsifikacije).

Citiranje:

epistemologija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/epistemologija>.