struka(e):

agrobiocenoza (agro- + biocenoza), poljoprivredna životna zajednica, koja se od prirodnih ili spontanih biocenoza najviše razlikuje po tome što ju je utemeljio i održava je čovjek, s jasnim ciljem da posluži za proizvodnju hrane i za druge čovjekove potrebe. Agrobiocenoza se razlikuje od prirodnih, spontanih biocenoza siromaštvom vrsta i velikim brojem jedinki iste vrste, koje su cilj uzgoja. U agrobiocenozi ne postoji prirodna ravnoteža odnosa između pojedinih članova, tzv. samousklađivanje ili autoregulacija, već regulacijsku ulogu obavlja čovjek. Bez njegova utjecaja agrobiocenoza se ne bi održala – evoluirala bi u prirodnu biocenozu odgovarajućeg područja. Temeljna jedinica u prirodnoj biocenozi jest vrsta, a u agrobiocenozi sorta ili pasmina. S obzirom na važnost, članovi agrobiocenoze dijele se na glavne (biljka i domaća životinja) i sporedne, tzv. pratilački kompleks, koji nisu nužni, ali mogu biti korisni (pas, mačka, golub) i štetni (biljne bolesti i nametnici, korovi). Po proizvodnoj ulozi članovi agrobiocenoze dijele se na proizvođače (kulturna biljka i domaća životinja), potrošače (čovjek i domaća životinja) i razgrađivače (mikroorganizmi) koji razgrađuju organske ostatke. Smišljeno potiskivanje ili suzbijanje jednih a potpora drugim vrstama u agrobiocenozi rezultira negativnom posljedicom, smanjenjem broja vrsta, odnosno smanjenjem biološke raznolikosti.

Citiranje:

agrobiocenoza. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/agrobiocenoza>.