struka(e): geografija, opća

Pelagonija, kotlinsko-planinski kraj u jugozapadnome dijelu Sjeverne Makedonije, manjim dijelom u sjevernoj Grčkoj (Egejska Makedonija); oko 4000 km². Obuhvaća Bitoljsko-prilepsku ili Pelagonijsku kotlinu, izduženu u meridijanskome smjeru, i njezin planinski okvir (Baba, Dautica, Babuna, Selečka planina, Nidže i Verno). U užem smislu odnosi se na visoko položeno dno (580 do 660 m) Pelagonijske kotline, najveće ravničarske površine zapadnoga dijela Sjeverne Makedonije (oko 900 km²). Klima je umjereno kontinentalna. Pretežno pod kulturama (osobito žitarice, zatim duhan, suncokret, šećerna repa). Uz Crnu reku močvarno i poplavno zemljište. Izgrađena je mreža melioracijskih kanala. Rudnici ugljena (lignit) opskrbljuju gorivom termoelektranu REK Bitola. Glavna su središta Bitolj, Prilep i Florina (Grčka). Južnim dijelom Pelagonije prolazila je važna rimska cesta Via Egnatia.

Citiranje:

Pelagonija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 18.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/pelagonija>.