Britanska knjižnica (The British Library), nacionalna knjižnica Velike Britanije, osnovana 1973. na temelju posebnoga zakona spajanjem više knjižnica: Knjižnice Britanskoga muzeja, Nacionalne središnje knjižnice, Nacionalne posudbene prirodoznanstvene i tehničke knjižnice te samostalnoga dioničkog društva Britanska nacionalna bibliografija. Jedna je od najvećih knjižnica u svijetu u zbirkama koje se nalazi 16 milijuna svezaka knjiga i periodičkih publikacija, 660 000 naslova novina, 295 000 rukopisa, 8 milijuna filatelističkih jedinica, 1,4 milijuna notnih zapisa, 4 milijuna zemljopisnih i drugih karata, 1,1 milijun zvučnih zapisa te 205 000 fotografija. Osim mnogih i raznovrsnih usluga koje pruža korisnicima u Velikoj Britaniji i diljem svijeta, Britanska knjižnica kao nacionalno bibliografsko središte izdaje Britansku nacionalnu bibliografiju.
Od 1996. sve su knjižnične službe i zbirke okupljene u novoj zgradi u Londonu, u blizini kolodvora St. Pancras, osim odjela za međuknjižničnu posudbu, nazvanoga Središte za opskrbu dokumentima (The British Library Document Supply Centre), koji se nalazi u mjestancu Boston Spa blizu Yorka. Nova zgrada Knjižnice ima 11 čitaonica s 1100 čitateljskih mjesta, velik izložbeni prostor i mnoge popratne prostorije za različite sadržaje, npr. auditorij s 255 mjesta te više manjih i većih dvorana za predavanja, knjižare i sl. Knjižnica raspolaže s 300 dužinskih km polica za knjige u zatvorenim spremištima te 18 km polica u slobodnom pristupu. Uz djelotvornu organizaciju prostora i služba, Knjižnica se ističe i inovacijama u primjeni novih medija te informacijske i komunikacijske tehnologije, a po tome zauzima jedno od vodećih mjesta u bibliotekarskom svijetu.
Najpoznatija knjižnica u sastavu današnje Britanske knjižnice je bivša knjižnica Britanskoga muzeja, osnovana 1753. na temelju legata Sir Hansa Sloanea, koji je svoju bogatu zbirku knjiga darovao narodu. Ta je osnovna zbirka ubrzo obogaćena novim kupljenim ili darovanim zbirkama knjiga i kodeksa iz kraljevskih ili velikaških knjižnica. God. 1757. kralj Đuro II. pridodao je fondu Knjižnice zbirku svoje Kraljevske knjižnice, a tada je Knjižnica dobila i pravo na obvezni primjerak građe tiskane u Velikoj Britaniji. God. 1823. kralj Đuro IV. darovao je Knjižnici veliku zbirku građe svoje knjižnice. Time je zaokružena tzv. Kraljeva knjižnica (The King’s Library), kojoj je u današnjoj novoj zgradi dano počasno mjesto u središnjem staklenom tornju.
Knjižnica Britanskoga muzeja imala je istaknutu ulogu u europskom i svjetskom bibliotekarstvu od sredine XIX. stoljeća. Njezina znamenita velika čitaonica pod golemom kupolom, otvorena 1857. pod upravom bibliotekara Antonija Panizzija, dugo je bila uzorom mnogim graditeljima knjižnica diljem svijeta, pa tako i projektantima zgrade zagrebačke Sveučilišne knjižnice na Marulićevu trgu. Panizzi je, osim toga, bio osobito zaslužan za djelotvornu organizaciju zatvorenih spremišta knjiga te za izradbu kataložnih pravila prema kojima je oblikovan tiskani katalog Knjižnice (1841).
