TRAŽI DALJE:
STRUKE:

blokada

blokada (njemački Blockade, prema blockieren: opsjesti, zapriječiti, vjerojatnije nego talijanski bloccata).

1. Skup mjera vojnog, političkog, diplomatskog i ekonomskog pritiska radi izolacije neke države ili koalicije država.

2. U vojnoj terminologiji, izolacija područja, grada, naselja, objekata, vojne postrojbe ili njezina dijela okruženjem, zatvaranjem prilaza i prometnica, kako bi se onemogućio pokret, opskrba, zbrinjavanje i veza s vanjskim snagama i stvorili uvjeti za razbijanje, prisiljavanje na predaju ili uništenje.

3. U međunarodnom pravu, mjera kojom neka država zatvara promet s lukom (lukama) odn. s obalom druge države. Može se provoditi u doba rata (ratna blokada) i u doba mira (mirnodopska blokada). U prenesenom smislu govori se o ekonomskoj blokadi ako jedna ili više država prekinu ili sprječavaju redovitu trgovinsku razmjenu neke druge države. Ratna blokada je mjera u pomorskom ratu kojom jedna zaraćena strana zatvara protivničku luku (luke), dio obale ili ušće rijeke za pomorski promet. Mogu se blokirati i vlastite luke ako se nalaze u vlasti neprijatelja, a jednako tako i luke, odn. obala neutralne države ako ih je protivnik zaposjeo ili ondje vodi ratne operacije, s time da zbog blokade ne smije biti zapriječen pristup neutralnomu području. Ne smiju se blokirati neutralizirana područja (ulaz u međunarodne prokope ili međunarodne rijeke) ni otvoreno more, ali se njegovi dijelovi mogu uključiti u blokirani prostor ako je to potrebno za provođenje blokade. Da bi blokada kao ratna mjera bila u skladu s međunarodnim pravom, ona mora zadovoljiti tri uvjeta: mora biti a) efektivna, tj. mora se provoditi takvim pomorskim snagama koje mogu spriječiti promet brodova svih zastava; b) deklarirana, tj. treba objaviti vrijeme kada počinje, geografske granice blokiranog područja i rok do kojega je neutralnim brodovima dopušten izlazak iz blokirane luke ili područja; c) notificirana, tj. mora se priopćiti neutralnim državama diplomatskim putem, mjesnim organima blokiranog područja i brodovima koji se približe blokiranomu području ako postoji pretpostavka da ne znaju za blokadu. Blokada koja nije efektivna, u kojoj blokirajuće snage nisu dovoljne ili sposobne da blokadu zaista provedu, naziva se fiktivna, papirnata ili kabinetska blokada te ne obvezuje neutralne države. Blokadom se brodovima svih zastava zabranjuje svaki promet s blokiranom lukom (lukama) ili područjem s morske strane. Brod koji je uhvaćen pri pokušaju probijanja blokade dospijeva pod zapljenu, zajedno s cijelim teretom, osim ako krcatelj dokaže da u vrijeme krcanja nije znao niti je mogao znati za namjeru da prekrši blokadu. Ako brod probije blokadu i pobjegne potjeri, ne može se zbog prekršaja blokade poslije zaplijeniti. Blokada prestaje očitovanjem one države koja ju je odredila, ali i protiv volje te države ako njezino blokirajuće brodovlje bude razbijeno neprijateljskom silom, elementarnom nepogodom ili drugime. S pojavom novih vrsta oružja te modernih vrsta prijevoza i komunikacije omogućena je efektivna blokada luka ili obale određene države s područja udaljenih tisućama kilometara od blokiranog područja. Tako se razvija i tzv. blokada s udaljenosti, koja, osim nadzora blokiranog područja s većih udaljenosti, uključuje i izdavanje potvrda brodovima da teret koji prevoze ne potječe od neprijatelja niti je u neprijateljskom vlasništvu. Time se blokada povezuje s institutom kontrabande. U praksi je poznata i mirnodopska blokada, koja se provodi u doba mira radi represalija odn. postizanja određenog cilja. Za mirnodopsku blokadu nema posebnih pravila međunarodnog prava pa se na nju primjenjuju načela i uvjeti ratne blokade. Smatra se da mirnodopska blokada ne smije zahvaćati brodove trećih država. Brodovi blokirane države koji se zateknu pri pokušaju probijanja blokade smiju se zaplijeniti, ali se po svršetku blokade moraju vratiti zajedno s teretom. Budući da mirnodopska blokada uključuje primjenu sile, danas se smatra da ona nije u skladu s međunarodnim pravom, čak ni kao mjera prisile, te da je dopuštena samo kao kolektivna mjera radi održavanja ili uspostavljanja međunarodnog mira i sigurnosti, u smislu čl. 42 Povelje UN-a.

4. U medicini, postupak kojim se s pomoću lijeka privremeno prekida provođenje osjetnim živčanim putovima i tako smanjuje ili uklanja bol. Obično se izvodi primjenom kojega lokalnog anestetika na koži, sluznicama, potkožno ili u dublje slojeve, pa intravenski, intraarterijski, u blizini perifernog živca ili kralježnične moždine. Blokada se primjenjuje u liječenju težih neuralgija (npr. živca trigeminusa, ishijadikusa), ili pak kao lokalna anestezija.

Citiranje:
blokada. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 23. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=8201>.