struka(e):

bioluminiscencija (bio- + luminiscencija), hladno svijetljenje u živih organizama koji procesom izmjene tvari proizvode energiju, što se gotovo potpuno pretvara u svjetlost, a samo se neznatan dio pretvara u toplinu. Neki jednostanični organizmi svijetle čitavi, a u mnogih životinja (kukci, glavonošci, ribe) posebne žlijezde izlučuju svjetlosnu tvar (luciferin). Fotogene bakterije uzrokuju tu pojavu na mesu i uginulim ribama, a neke gljive na trulom drveću. Bioluminiscencija je os. raširena u moru, a uzrok svjetlucanja ili arduranja (od lat. ardere: gorjeti) mora jesu mnoge praživotinje, mješinci, rakovi, mekušci, ribe; zamjećuje se os. ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš Noctiluca miliaris, a u hladnijim morima svijetle prozirni pučinski račići svjetlari iz skupine Euphausiacea. Bioluminiscencija u životinja služi za zbunjivanje ili plašenje neprijatelja, privlačenje plijena, orijentaciju u dubini oceana, privlačenje spolnih partnera, prepoznavanje vrsta. U bakterija, dinoflagelata i gljiva uloga bioluminiscencije nije jasna. (→ luminiscencija)

Citiranje:

bioluminiscencija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/bioluminiscencija>.