Bijele stijene

ilustracija
BIJELE STIJENE
ilustracija1ilustracija2

Bijele stijene, planina u sastavu Velike Kapele; visoka je 1334 m. Leži 15 km jugoistočno od Mrkoplja i 2 km istočno od Samarskih stijena, nedaleko od Bjelolasice. Sastoji se od dvaju nizova grebena međusobno odvojenih prijevojem Boce. Grebeni se pružaju u dinarskome smjeru (sjeverozapad–jugoistok). Bijele stijene izgrađene su pretežno od debelo uslojenih vapnenaca i brečastih vapnenaca srednje jure, a manjim su dijelom zastupljeni i neuslojeni grebenski vapnenci starijega dijela gornje jure. Litice su obložene snježnobijelom korom nastalom dugotrajnim egzodinamskim procesima svojstvenima krškim terenima. Ime je dobila po izrazito bijeloj boji glavica i litica koje se ispinju iznad šumskoga pojasa (jela, smreka, bukva, javor, klekovina bora). Mnogobrojni su predstavnici planinske, alpske i subalpske flore (runolist, hrvatska žutika i dr.). Bijele stijene obitavalište su medvjeda, vuka, risa, lisice, tvora, kune bjelice i kune zlatice, jazavca, puha i dr., zatim ptica (alpski kos, alpska kreja, alpski djetao i dr.), gušterica (Lacerta horvathi), zmija (crnica, riđovka) i dr. Trasom stare Begove staze u podnožju vodi cesta Mrkopalj–Jasenak. Bijele stijene istražili su i popularizirali prirodoslovci Dragutin Hirc i Miroslav Hirc na početku XX. st. Sklonište je izgrađeno 1928 (obnovljeno 2020), a planinarska kuća (»Hirčeva kuća«) 1968. Bijele stijene, zajedno sa Samarskim stijenama, proglašene su 1985. strogim rezervatom (obuhvaća 1116 ha).

Citiranje:
Bijele stijene. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 16. 4. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=7568>.