struka(e):

Corto Maltese (udomaćeno [ko'rto malte:'ze]), junak istoimenoga talijansko-francuskog stripa u kojem se prikazuju svjetska lutanja tajanstvenog mornara i pustolova tijekom prvih triju desetljeća XX. st. Autor mu je talijanski crtač Hugo Pratt koji je od premijere stripa 1967., epizodom Balada o slanom moru (kao album u Italiji izišla 1972., a u Francuskoj 1975), objavljenom u nastavcima u talijanskome strip-časopisu Sgt Kirk, do 1992. objavio 12 albuma. Nakon serijalizacije prve epizode Pratt je 1970–74. za francuski časopis Pif Gadget nacrtao 21 kratku epizodu koje su 1970-ih sabrane u više albuma u Italiji i u Francuskoj, a kanonsko je izdanje objavila francuska nakladnička kuća Casterman 1978–80., složivši ih u četiri albuma po kronologiji radnje: U znaku jarca, Uvijek malo dalje, Keltske priče, Etiopijske pripovijesti; prva se dva od 1990. tiskaju, u obojenim verzijama, kao četiri albuma: Karipska suita, Pod gusarskom zastavom (u Italiji kao Zlatno more), Daleki vjetroviti otoci i Laguna misterija. Od sredine 1970-ih strip izlazi u cjelovitim epizodama: Corto Maltese u Sibiru (u nastavcima 1974–77. na talijanskome s naslovom Tajni dvor zvan Arkana, album 1977), Venecijanska bajka (u nastavcima 1977. na talijanskome s naslovom Sirat Al-Bunduqiyyah, album 1979), Zlatna kuća Samarkanda (u nastavcima 1980–85., album 1986), Mladost (u nastavcima 1981–82., album 1983), Tango (u nastavcima 1985–86. na talijanskome s naslovom Tango… y todo a media luz, album 1987), Helvetske priče (u nastavcima 1987. na talijanskome s naslovom Alkemijska ruža, album 1988) te Mu (u nastavcima s prekidima 1988–91., album 1992). Premda je umjetnički ugled stekao izvornom, crno-bijelom verzijom, koju karakterizira razbarušen potez crnim tušem, crtež u kojem se supostavljaju tanka, precizna linija i crno sjenčanje u velikim blokovima, kao i bijele plohe te impresionistički potezi kistom – što kadrove i table stripa vodi kako ekspresionizmu tako i apstrakciji – strip je od sredine 1970-ih objavljivan i u obojenoj inačici (bojile su ga isprva belgijska crtačica Anne Frognier, jednu epizodu talijanska crtačica Mariolina Pasqualini, a od 1978. argentinsko-talijanska crtačica Patrizia Zanotti, koja je iznova obojila i ranije epizode). Izniman uspjeh strip duguje romanesknosti svoje priče, iznesene tek skicozno, s tematikom u tradiciji djela Roberta Luisa Stevensona, Hermanna Melvillea, Jacka Londona, Josepha Conrada, Rudyarda Kiplinga i književne fantastike, kao i pustolovne književnosti XIX. st. Lik Corta Maltesea, sina britanskog mornara i andaluzijske Ciganke rođenoga na Malti (otud ime »Corto Maltežanin«), predstavljen je kao ciničan, iskusan lutalica svjetskim oceanima i (uglavnom francuskim) kolonijama, čovjek bez zavičaja, melankolične naravi sklone poetskim i filozofskim iskazima (utjecaj, među ostalim, poezije Arthura Rimbauda i romana Hermanna Hessea), što ga čini slobodarskim antijunakom karakterističnim za europsku kulturu 1960-ih. Pustolovine u koje se zapleće, svojstvene popularnoj kulturi ranoga XX. st. (motivi egzotičnih zemalja i općenito lokaliteta snažnih simboličkih potencijala poput Venecije, tajnih društava i urota, špijunaže, krijumčarenja i gusarstva, ratova i revolucija), prikazane su sporim tempom, poetizirane naracije, premrežene književnim aluzijama, a često su vođene logikom sna pa se realistička premisa često odmiče u fantazmagoriju. Kao likovi pojavljuju se i stvarne povijesne ličnosti – književnici (Jack London, James Joyce, Hermann Hesse, Ernest Hemingway, Frederick Rolfe – »Baron Corvo«), ali i velik broj sudionika zbivanja u kojima se Corto Maltese zatekao (Manfred von Richthofen – »Crveni barun«, Gabriele DʼAnnunzio, Damdin Suhe-Bator, Enver-paša, Roman von Ungern-Sternberg). Priče se kreću u rasponu od onih u kojima preteže zbiljsko-povijesni kontekst do sasvim fantastičnih, okultnih i mističnih, npr. o potrazi za Svetim Gralom ili mitskim zemljama. Strip je od 2015. obnovljen, a autori su novih nastavaka crtač Rubén Pellejero (r. 1952) i scenarist Juan Díaz Canales (r. 1972). Pratt je prema dvjema epizodama napisao i romane (Balada o slanom moru, 1995; Tajni dvor zvan Arkana, 1996). Prema stripu nastali su cjelovečernji crtani film Corto Maltese u Sibiru (Pascal Morelli, 2002) te animirana TV serija (2003), a doživio je kazališne i operne adaptacije. U Hrvatskoj je strip od 1990-ih više puta prevođen s francuskoga; zapaženi su prijevodi Ane Prpić i Stanka Andrića, dočim je sve epizode objavila nakladnička kuća Bookglobe (crno-bijele verzije 2007–10., obojene verzije 2011–20).

Citiranje:

Corto Maltese. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/corto-maltese>.