TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Fevzi Mostarac

Fevzi Mostarac (Fevzija; Fawzī Mostārī), bošnjački pjesnik (Blagaj, 1670. ili 1677Mostar, 1747). Suvremenik Mustafe Ejubovića, kojemu je nakon smrti posvetio dugu elegiju. Školovao se u Blagaju i u Galati (Istanbul), a nakon završetka obrazovanja vratio se u Mostar, gdje je u mevlevijskoj tekiji do smrti podučavao perzijski jezik. Sudjelovao je u Banjalučkoj bitki 1737. te je o bosanskoj pobjedi ispjevao tri kronograma. Pisao je na perzijskom i osmanskom jeziku. Do danas je poznato dvadesetak Fevzijevih pjesama na osmanskome, uglavnom gazela i rubaija. Najvažnije mu je moralno-didaktičko prozno-poetsko djelo Vrt slavuja (Bulbulistān), dovršeno 1739. i posvećeno Ali-paši Hekimogluu, junaku Banjalučke bitke. Jedino veće djelo jednog Bošnjaka na perzijskom jeziku, Vrt slavuja napisan je u tradiciji Sadijeva Ružičnjaka, a sastoji se od šest cjelina (huldova) simbolički prikazanih kao šest perivoja, dalje podijeljenih u »drva« i »listove«. Prozni dio sastoji se od duhovitih priča i anegdota, pretežno iz života sufijskih mistika, ali i mnogih drugih slavnih osoba islamske povijesti, i ima uglavnom moralno-didaktički karakter. Stihovi utkani u prozni tekst redovito su u formi aforizama i sentencija. Često smatran pesimističnim, Fevzi je rastrgnut između ideala svoje vizije svijeta, temeljene na iskrenosti, plemenitosti, pravdi i društvenoj solidarnosti, te stvarnosti Bosne i Hercegovine prve polovice XVIII. st. Razočaran, pjesnik se povlači u sebe, ali ipak vjeruje da Bulbulistanom može djelovati na popravljanje ljudske prirode. O djelu su pisali Safvet-beg Bašagić i Mehmed Handžić, Mirza Malić je na toj temi doktorirao, a 1973. preveo ga je (pod naslovom Bulbulistan) iranist Džemal Ćehajić (II. izdanje stilizirao Džemaludin Latić 2003).

Citiranje:
Fevzi Mostarac. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 31. 7. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=70609>.