struka(e): geografija, hrvatska | povijest, hrvatska | likovne umjetnosti
ilustracija
BERAM, crkva sv. Marije na Škrilinama
ilustracija
BERAM, freska Mrtvački ples, u crkvi sv. Marije na Škrilinama, Vincent iz Kastva
ilustracija
BERAM, freske u crkvi sv. Marije na Škrilinama, Vincent iz Kastva

Beram, selo u Istri, 5 km zapadno od Pazina; 222 st. (2021). Leži na vrhu brežuljka (325 m), na mjestu prapovijesne gradine. Novi dio naselja (Podberam) razvija se u podnožju, uz cestu Pazin–Poreč. Stanovnici se bave poljoprivredom; dio je zaposlen u Pazinu. U Podbermu se razvija proizvodno obrtništvo (proizvodi od plastike, papira i kartona). U naselju je župna crkva sv. Martina iz 1431 (glagoljski natpis u krstionici); početkom XIX. st. proširena je još jednim brodom, a početkom XX. st. pregrađena je u neoromaničkome stilu. Na zidovima, trijumfalnome luku i na svodu kasnogotičkoga svetišta nalaze se zidne slike iz XV. st., rad anonimnoga furlanskog majstora. Na mjesnome je groblju crkva sv. Marije na Škrilinama, gotička građevina kojoj svetište ima istu širinu kao i lađa. U XVIII. st. ispred pročelja prigrađen je trijem (lopica), a gotička je unutrašnjost znatno preinačena (pritom je dio fresaka oštećen i uništen). Kasnogotičke zidne slike s prizorima iz Marijina i Isusova života prekrivaju 46 oslikanih polja. Slikao ih je 1474. majstor Vincent iz Kastva, a pretpostavlja se da su uz njega slikala barem dva suradnika. Najveća je kompozicija (duga 8 m) Poklonstvo kraljeva na sjevernome zidu, s mnoštvom likova u svečanoj povorci u slikovitu krajoliku. Među mnogim prizorima ističu se Adam i Eva, Kolo sreće i osobito Mrtvački ples. Beramske su freske svojim opsegom i vrsnoćom vrhunski domet domaćega zidnog slikarstva u Istri. – Naselje se razvilo na mjestu gradine iz brončanoga i željeznoga doba. Bizantinci su ondje podignuli manju utvrdu za zaštitu okolnih seoskih naselja. U izvorima se prvi put 911. spominju kašteli Gornji i Donji Beram koje je kralj Italije Berengar I. darovao Tršćanskoj biskupiji; potom je u sastavu Pazinske knežije. Stradao u ratu između Cambraiske lige i Mlečana 1508–10; opustošen u osmanskoj provali 1511. Naseljavanjem hrvatskih prebjega iz područja pod osmanskom vlašću naselje se demografski obnovilo i potkraj XVI. st. steklo status gradića (Stätl). Iznova teško stradao u Uskočkome ratu (1615–17).

Citiranje:

Beram. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/beram>.