Župan, Mira

ilustracija
ŽUPAN, Mira, u drami Gospoda Glembajevi

Župan, Mira, hrvatska glumica (Otočac, 5. VIII. 1926Zagreb, 12. VIII. 1993). Završila Glumačku školu (1940–43) u Zagrebu i pridružila se Centralnoj kazališnoj družini pri ZAVNOH-u te Kazalištu narodnog oslobođenja Hrvatske u Splitu, a od 1945. do umirovljenja bila je članica zagrebačkoga HNK-a. Ostvarila je više uloga u modernim djelima stranoga repertoara: Kasandra (J. Giraudoux, Trojanskog rata neće biti), Lady Windermere (G. B. Shaw, Lepeza gospođe Windermere), Martha (S. Maugham, Constance), Ines i Lena (J.-P. Sartre, Iza zatvorenih vrata i Zatočenici Altone), Gittel Mosca (Willian Gibson, Dvoje na njihaljci), Martha (E. Albee, Tko se boji Virginije Woolf), Solange (J. Genet, Sluškinje) te Majka Courage (B. Brecht, Majka Courage i njena djeca). U klasičnom repertoaru bila je Goneril (Kralj Lear) i Vojvotkinja od Yorka (Richard III) W. Shakespearea, Olga (Tri sestre) A. P. Čehova. U djelima hrvatskih pisaca nastupila je kao Dubravka I. Gundulića, Pavle (Dubrovačka trilogija) I. Vojnovića, Giga Barićeva (Bez trećega) M. Begovića, Maša u Mećavi P. Budaka, Mila Salter u Skretnici M. Božića, a posebno se istaknula kao Sestra Angelika, Laura i Klara (Gospoda Glembajevi, U agoniji, Leda) M. Krleže te kao Glorija R. Marinkovića. U Komornom teatru klasike nastupila je i kao Hedda Gabler i Helena Alving (Sablasti) H. Ibsena, a značajna je i njezina uloga Euripidove Hekube. Sudjelovala je i u prvim predstavama Teatra &TD kao Volumnia (Plebejci uvježbavaju ustanak) G. Grassa i Margarita (Kralj umire) E. Ionesca. Na Dubrovačkim ljetnim igrama bila je Himena u Cidu P. Corneillea i Jeanne d’Arc na lomači A. Honeggera. Izdvajala se odmjerenim i pročišćenim glumačkim izrazom kroz koji su probijali trenutci snažnije tragičnosti, a osobito je cijenjena bila njezina dikcija, koju je i predavala na Glumačkoj školi 1949. Dobitnica je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo 1979.

Citiranje:
Župan, Mira. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 10. 7. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=67852>.