zrno ili pšeno (lat. caryopsis), jednosjemeni suhi plod žitarica. Sastoji se od triju osnovnih dijelova: omotača, klice i endosperma. Omotač se sastoji od omotača ploda (pericarpium) i omotača sjemena (perispermium). Omotač ima zaštitnu funkciju i čuva klicu i endosperm od nepovoljnih vanjskih utjecaja. Klica (embryo) organ je za reprodukciju sa začetcima svih budućih organa biljke. Sastoji se od klicina štitića (scutellum), klicina korjenčića (radicula), klicina stabalca (plumula) i klicina listića (coleoptilis). Endosperm je najvažniji sloj u zrnu jer sadrži pričuvne hranjive tvari što služe za prehranu klice tijekom klijanja i nicanja. Sastoji se od dvaju slojeva. Vanjski sloj čine stanice sa zadebljalim staničnim stijenkama u kojima se nalaze aleuronska zrnca bogata bjelančevinama. Aleuronski sloj sadrži i ulje koje štiti unutrašnjost zrna od prodiranja vlage. Unutrašnjost zrna čine stanice u kojima se nalaze škrobna zrnca specifična oblika i građe.
U nekih je žitarica (npr. ječma) zrno sraslo s pljevicama, a u nekih je (zob, riža, proso) samo obavijeno njima te se takva zrna nazivaju pljevičastima. Kod nekih žitarica (pšenica, raž, tritikale) zrno tijekom žetve ispada iz pljevica, a takvo se naziva golim zrnom. Na presjeku može biti staklasto ili brašnasto. Kemijski mu sastav ovisi o vrsti žitarice, sorti, agroekološkim uvjetima uzgoja i tehnologiji proizvodnje. U zrnu svih žitarica prevladava škrob, a ima i bjelančevina, šećera, celuloze, ulja, mineralnih tvari, vode, enzima i vitamina. Ovisno o vrsti žitarice, zrno se koristi za ljudsku prehranu, za hranidbu stoke te kao sirovina u industriji.
