struka(e):

Zaporižja (Zaporižžja/Запоріжжя [zapori'ž:ja], ruski Zaporožje i Zaporož’e/Запорожье [zəparo'žjə]; do 1921. ruski Aleksandrovsk/Алексaндровск, ukrajinski Oleksandrivsk i Oleksandrivs’k/Олексaндрівськ), grad i pristanište na Dnjepru, upravno središte istoimene oblasti, južna Ukrajina; 731 922 st. (2020). Unutar gradskih granica nalazi se i 12,5 km dug i do 2,5 km širok riječni otok Horticja (najveći na Dnjepru), nekoć uporište zaporiških Kozaka, mostovima povezan s ostalim dijelovima grada. Osnovan je 1770. kao utvrda. Ubrzan gospodarski razvoj počeo je izgradnjom željezničke pruge (za Moskvu 1873. i Sevastopolj 1875), a osobito izgradnjom Dniprovske hidroelektrane na Dnjepru (dovršena 1932). Energetska baza (hidroelektrana, nuklearna elektrana, ugljen) i obližnja rudna ležišta omogućili su snažnu crnu (među vodećim je proizvođačima čelika) i obojenu (aluminij, titanij, magnezij) metalurgiju, proizvodnju zrakoplovnih motora i automobila, strojeva, kemijsku, metalnu (alati i dr.) i elektrotehničku industriju (transformatori velike snage i dr.). Znanstveno (istraživački instituti) je i prosvjetno središte s više sveučilišta (Zaporiško nacionalno, tehničko, medicinsko i dr.) i visokih škola. Kazališta, filharmonija, muzeji (zavičajni, oblasni umjetnički, muzej povijesti zaporiških Kozaka, zrakoplovni, tehnički Faeton i dr.). Zaporižja je riječno (luka kapaciteta do šest milijuna tona prometa godišnje, osnovana 1934., nalazi se 310 km uzvodno od ušća), željezničko i cestovno čvorište s međunarodnom zračnom lukom.

Citiranje:

Zaporižja. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/zaporizja>.