Wergeland [væ'rgəlan], Henrik Arnold, norveški književnik, kulturni i javni djelatnik (Kristiansand, 17. VI. 1808 – Christiania, danas Oslo, 12. VII. 1845). Studirao teologiju, povijest i botaniku; od 1840. bio je upravitelj Državnoga arhiva. Žarkim zauzimanjem za norvešku nacionalnu neovisnost i osamostaljenje norveškoga jezika i kulture od danskoga utjecaja, te za emancipaciju Židova, obilježio je prva desetljeća stvaranja norveškoga kulturnog i nacionalnog identiteta. Sudjelovao je u javnoj raspravi sa zastupnicima dansko-norveškoga kulturnog jedinstva (osobito s J. S. Welhavenom); ta se polemika nastavila tijekom cijeloga XIX. stoljeća. Trudio se oko poboljšanja javnoga školstva i podizanja političke osviještenosti naroda. Objavio je više zbirki poezije (npr. Pjesme, prvi krug – Digte, første ring, 1829; Slika s cijećem Jana van Huysema – Jan van Huysums blomsterstykke, 1840; Čovjek – Mennesket, 1845) te kozmogonijski ep u 15 000 stihova Stvaranje svijeta, čovjek i Mesija (Skabelsen, Mennesket og Messias, 1830). Karakterističnim slobodnim stihom bez rime nagovijestio je poeziju modernizma. Za razliku od drugih pjesnika romantičara, nadahnuće nije nalazio u prošlosti, nego u prirodi, religiji, ljubavi te političkim i društvenim problemima svojega doba. Napisao je i nekoliko drama te memoare.
