TRAŽI DALJE:
STRUKE:

Via Appia

Via Appia [vi'a a'p:ia] (lat.: Apijeva cesta), glavna rimska cesta što je iz Rima vodila prema jugu Apeninskoga poluotoka. Počinje kod Kapenskih vrata (Porta Capena) u republikanskim zidinama Rima, odmah iza Velikoga cirka (Circus Maximus), te kroz Apijeva vrata (Porta Appia) siječe potonje aurelijanske zidine. Cestu dugu 212 km do grada Kapue (Capua) sagradio je 312. pr. Kr. cenzor Apije Klaudije Slijepi. Do 264. pr. Kr. cesta je bila produžena do Beneventa, oko 190. pr. Kr. do Venuzije, potom do Tarenta i Brundizija, dosegnuvši ukupnu duljinu od 582 km. God. 71. pr. Kr. duž ceste je sve do Kapue bilo razapeto oko 6000 Spartakovih pobunjenika. Danas se ponegdje mogu vidjeti ostatci antičkoga popločenja ceste i mostova, te miljokazi, grobnice i vile sagrađene uz samu cestu; potkraj antike, zbog mnoštva spomenika, nazivala se »kraljica cesta« (regina viarum). Najznačajniji spomenici na početnim kilometrima ceste jesu Maksencijev cirk, mauzolej Cecilije Metele te mnogobrojne katakombe, a u njezinu se zaleđu nalaze Karakaline terme i grobnica Scipijâ.

Citiranje:
Via Appia. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 1. 3. 2021. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64451>.