tricij (od grč. τρίτoς: treći), simbol ³H ili T (novolat. tritium), nestabilan, radioaktivan izotop vodika (relativna atomska masa 3,01605) s vremenom poluraspada 12,32 godine. Atom tricija sastoji se od jezgre, tritona, koja je građena od jednoga protona i dvaju neutrona, a okružuje ju jedan elektron. Prirodni vodik sadrži manje od 10–12% tricijevih atoma. Tricij je na sobnoj temperaturi plinovit, a njegov oksid (T2O) kapljevina je s vrelištem 101,5 °C. Tricij nastaje u gornjim slojevima atmosfere nuklearnom reakcijom neutrona s dušikom, a može se dobiti u nuklearnom reaktoru djelovanjem neutrona na litij. Rabi se kao izotopni → obilježivač, kao ionizacijsko sredstvo u svjetlećim masama te kao bitan sastojak termonuklearne bombe. (→ nuklearno oružje)
