Bašić, Stjepan, hrvatski filozof i pisac (Dubrovnik, 22. I. 1736 – Dubrovnik, 3. III. 1826). Isusovac, studirao filozofiju i teologiju u Rimu; gimnazijski profesor u Fermu, Arezzu, Anconi i Firenci te profesor filozofije u Pratu (1770/71) i Perugii (1772/73). Nakon ukinuća isusovačkoga reda (1773) vratio se u Dubrovnik, gdje je djelovao kao svećenik. Čini se da je u starosti ponovno ušao u obnovljeni red (1814). Još za studija objavio je teorijsku raspravu o talijanskom pjesništvu Pravila i zakoni pučkoga pjesništva (Regole e precetti della volgare poesia, 1765), a kao profesor u Pratu Pregled opće filozofije (Synopsis universae philosophiae, 1771) s obilnom recepcijom tada modernih ideja R. Boškovića. U rukopisu je ostavio spise iz astronomije Rasprava o armilarnoj sferi (Trattato della sfera armilare), filozofije Psihologija... s dodatkom o okrutnim dušama ili zoologija (Psychologia... cum appendice de anima brutorum seu zoologia) i teologije Rasprava o Bogu (Tractatus de Deo). Skupljao rukopisnu građu dubrovačkih pjesnika i o dubrovačkoj povijesti te pisao prigodne pjesme i govore.
