TRAŽI DALJE:
STRUKE:

travestija

travestija (njem. Travestie < engl. travesty, prema franc. travesti: preodjeven, prerušen), jedan od postupaka parodiranja u kojem se mijenja izraz drugoga djela, uporabom jezičnih registara koji nisu prikladni ni sukladni odabranom predlošku. Također, žanrovski naziv za djela koja su nastala kao rezultat takvoga književnog postupka; u tom smislu travestija se razlikuje od parodije kao žanra; dok ova intervenira u sadržaj, travestija djeluje u području izraza. Stoga je za travestiju karakterističan inverzan odnos sadržaja i izraza, što znači da ona ima snižavajući odnos prema uzvišenom sadržaju, ali isto tako visokim stilom predočava trivijalne predmete, obične ljude, ili njihove vulgarne radnje. Kroz taj rascjep između stila i sadržaja travestija zapravo pomiče i relativizira granicu između jezika i svijeta, fikcije i zbilje.

Travestija najčešće preuzima konkretno i kanonizirano djelo te ga komički preobražava. Kao postupak javila se već u Aristofanovim Žabama, na predlošku tragedije. Pojam se počeo rabiti u XVII. st. pa se kao rani primjer izdvaja Prerušeni Vergilije (1648–53) P. Scarrona, travestija Vergilijeve Eneide. Travestije temeljene na prijenosu iz visokog u niski stil, osobito one epike, bile su omiljene u XVIII. st., a u XIX. st. sve češći predmet poruge postale su i tragedije, posebice Shakespeareove, što se nastavilo i u XX. st. (T. Stoppard). U hrvatskoj književnosti tradicija travestije započela je u XVII. st. Gomnaidom J. Palmotića, a nastavila se osobito u XIX. st. s poznatim primjerom Smrti babe Čengićkinje (1880) A. Kovačića, travestijom spjeva I. Mažuranića, dok su u XX. st. postupak i žanr travestije najizrazitije rabili T. Mujičić, B. Senker i N. Škrabe u svojim kazališnim komadima.

Citiranje:
travestija. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2020. Pristupljeno 20. 9. 2020. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=62112>.