struka(e): geografija, hrvatska | arheologija
ilustracija
ŠĆEDRO, ruševine crkve Gospe od Milosrđa

Šćedro, otok u Korčulanskom kanalu; obuhvaća 8,4 km². Leži pred juž. obalom otoka Hvara od koje je udaljen oko 3 km. Pruža se u smjeru zapad–istok, dug je 6,5 km, širok do 1,9 km. Građen je od krednih vapnenaca; najviši vrh Vela glava (112 m). Razveden; duljina obale 25,3 km, koeficijent razvedenosti 2,5. Uvale: Lovišće, Mostir, Čarnjeni bok, Borova. Svjetionici se nalaze na ulazu u uvalu Lovišće i nedaleko od zapadnoga rta. Povremeno naseljen. – Sačuvane gomile svjedoče o naseljenosti već u prapovijesti. Iz rimskoga doba sačuvani su ostatci mozaika, vjerojatno dio ladanjske vile u uvali Rake. U uvali Mostir nalaze se ruševine ranokršćanske crkve pregrađivane u ranom srednjem vijeku te ostatci dominikanskoga samostana iz XVI. st.

Citiranje:

Šćedro. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/scedro>.