Streuvels, Stijn

Streuvels [strø:'vəls], Stijn (pravo ime Frank Lateur), flamanski književnik (Heule kraj Kortrijka, 3. X. 1871Ingooigem, 5. VIII. 1969). Izučio pekarski zanat, u književnosti samouk. Učio njemački, engleski, danski i ruski. Pisao pod utjecajem ruske i skandinavskih književnosti, te naturalizma i neoromantizma. Nadahnut ljepotom flamanskog pejzaža, poglavito seoskoga, a pod utjecajem luminizma Emiela Clausa stvarao je pejzažnu, slikovno-impresionističku prozu, produhovljenu unutarnjim doživljajem emotivna usamljenika. Te značajke posebice dolaze do izražaja u remek-djelu romanu Laneno polje (De vlaschaard, 1907), dok se u vrlo značajnoj noveli Život i smrt u pepelu (Het leven en de dood in den ast, 1936) isprepleću san i java. Ostala značajnija djela: Zemlja ljeta (Zomerland, 1900), Mrtvački ples (Doodendans, 1901), Seoske tajne (Dorpsgeheimen, 1904), Božićno dijete (Het kerstekind, 1911), Mala Prutske u velikom ratu (Prutske, 1922., prevedeno na hrvatski 1930), Cvat života (Levensbloesem, 1937), Ingoyghem (1951).

Citiranje:
Streuvels, Stijn. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2021. Pristupljeno 3. 7. 2022. <http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=58391>.