sestrinstvo, zvanje kojemu je zadaća njega bolesnika i zaštita zdravih osoba; obavljaju ga medicinske sestre. Djelatnost medicinskih sestara obuhvaća postupke, znanja i vještine zdravstvene njege (sestrinske skrbi), kroz koju one bolesnom ili zdravomu pojedincu pružaju pomoć u obavljanju aktivnosti što pridonose zdravlju i oporavku (ili mirnoj smrti). Sestrinstvo je poteklo iz skrbi za bolesne i nemoćne članove zajednice, koju su provodile žene te su svoja umijeća prenosile usmenom predajom. Sv. Vinko Paulski (1567–1660) prvi je uvidio potrebu za izobrazbom medicinskih sestara, ali su one do osnutka škole F. Nightingale 1860. dolazile uglavnom iz redova nepismenih žena. U drugoj polovici XIX. st. procvala je djelatnost bolničkoga sestrinstva (njega bolesnika u bolnicama), a nakon I. svjetskog rata izvanbolničkoga sestrinstva (skrb zdravstveno i socijalno ugroženih osoba, zdravstveni odgoj i njega bolesnika kod kuće te suzbijanje i sprječavanje bolesti), koje provode patronažne medicinske sestre. U to se doba razvijalo visokoškolsko obrazovanje za sestre; na europskim i američkim sveučilištima isprva su nicali posebni programi za sestre, a potom i sestrinski fakulteti. Nakon II. svjetskog rata sestrinstvo je počelo pratiti dostignuća ostalih znanstvenih disciplina, a od 1960-ih počele su se stvarati teorije sestrinstva, koje su se bavile smislom i svrhom te profesije. U Europi je najjače uporište našla filozofija američke teoretičarke sestrinstva Virginije Henderson (1897–1996), koja se u definiciji zdravstvene njege nije oslanjala na medicinsku dijagnozu, nego na jedinstvenu ulogu medicinske sestre u zadovoljavanju osnovnih ljudskih potreba.
Hrvatsko je sestrinstvo izraslo na temeljima javnozdravstvenih nastojanja A. Štampara 1920-ih. Prva Škola za sestre pomoćnice počela je raditi 1921. u Zagrebu. Štamparovom zaslugom u Zagrebu je 1953. bila osnovana Viša škola za sestre, koja je bila pripojena Medicinskomu fakultetu. Godine 1959. ponovno je za stjecanje temeljne naobrazbe medicinskih sestara bio uveden srednjoškolski obrazovni program u trajanju od četiri godine. Hrvatska udruga medicinskih sestara (HUMS) sljednica je Društva medicinskih sestara i tehničara Hrvatske, koje je rad započelo 1926. i koje je bilo član Međunarodnoga vijeća sestara (ICN, akronim od engl. International Council of Nurses) od 1929. Godine 2003. u Saboru je izglasovan Zakon o sestrinstvu i osnovana je Hrvatska komora medicinskih sestara. Sestrinska riječ prvi je naš sestrinski časopis, koji je izlazio u Zagrebu 1933–41; glavna urednica bila je Lujza Wagner Janović (1907–45). Stručno glasilo Sestrinski glasnik izlazi od 1995.
