Pueblo Indijanci, zajednički naziv za više skupina američkih Indijanaca u središnjim i sjevernim dijelovima država Arizona i New Mexico. Naziv su im dali španjolski doseljenici prema velikim višekatnim terasastim građevinama-naseljima od kamena i cigle u kojima su živjeli (španj. pueblo: selo). Bavili su se poljodjelstvom (kukuruz, grah, tikve, pamuk) i po svojem su se sjedilačkom načinu života jasno razlikovali od susjednih polunomadskih plemena (Apaši, Navajo). Iako pripadaju četirima različitim jezičnim porodicama, kulturološki predstavljaju jednu cjelinu; danas ih ima više od 60 000. Hopi, čiji jezik pripada u uto-aztečku porodicu, i Zuni čine zapadnu skupinu Pueblo Indijanaca, istočni Pueblo Indijanci, koji nastanjuju sela u porječju Rio Grande govore keresanskim jezicima i tanoanskim jezicima (Tewa, Tiwa i Towa). Pueblo Indijanci nasljednici su kulture Anasazi, koja se pod utjecajem staromeksičkih kultura počela razvijati približno prije 2000 godina na graničnom području današnjih američkih država Utah, Colorado, Arizona i New Mexico. Tu je kulturu na njezinu vrhuncu (između 1100. i 1300. godine) karakteriziralo intenzivno poljodjelstvo uz uporabu natapanja (kanali, terase), visoka tehnička razina obrtničkih proizvoda (polikromna keramika, nakit od tirkiza i školjaka, pletenje, tkanje), a u to doba nastali su i neki od najpoznatijih puebla (npr. pueblo Bonito u kanjonu Chaco u New Mexicu). Oko 1300. većina je sela bila napuštena, a pojedinačne skupine naselile su doline rijeka Rio Grande i Little Colorado. Pod pritiskom španjolskih osvajača koji su njihovo područje počeli naseljavati potkraj XVI. st. prešli su na katoličku vjeru te su preuzeli španjolski jezik; danas, uz indijanske jezike, uglavnom govore engleski.
