pretkambrij, prvi eon u geološkom razvoju Zemlje; trajao je više od 3 milijarde godina (→ kronostratigrafija). Dijeli se na arhaik (arheozoik) i algonkij (proterozoik). U početku pretkambrija (arhaik) stvarala se litosfera, hidrosfera i atmosfera. Litosfera je bila tanka i nehomogena, česti su bili izljevi magme te prodori tekućina i plinova iz Zemljine unutrašnjosti. Prevladavale su vulkanske stijene, postojale su geosinklinale, kopna i gorski lanci. U algonkiju su se oblikovale velike kontinentalne površine: Sjevernoatlantsko kopno ili Eria (od Kanade do Velike Britanije), Fenosarmacija (Skandinavija i Ruska ploča), Angara (središnji Sibir) i Gondvana. Iz algonkija su poznati prvi tragovi života: alge i bičaši, ostatci neke vrste meduza te nekih organizama kojima se položaj u sistematici ne može utvrditi. Australske pretkambrijske stijene sadrže fosile kolutićavaca, spužvi, meduza, Tribrachidiuma, pa čak i koralja iz skupine Pennatulacea (srodnici žive i danas). Velike naslage kamenog ugljena u Kareliji ukazuju na razmjerno bujan život u pretkambriju. O klimi ima vrlo malo podataka. Nalazišta tilita (glacijalna ilovača) upućuju na postojanje hladnijih područja ili razdoblja, a unakrsno slojevite stijene na pustinjska područja ili topla razdoblja. Premda je pretkambrijskih stijena malo, one su važan izvor mineralnih sirovina: željeza (95% svjetskih ležišta), zlata, srebra, dijamanata, olova, cinka, mangana, magnezita i dr.
