struka(e): |

Azori (portugalski Açores [ɐso'riš]), skupina od 9 većih gorovitih otoka vulkanskog podrijetla i mnogo malih grebena u sjevernome dijelu Atlantskog oceana, Portugal; 2322 km², 246 772 st. (2011). Od 1976. čine autonomnu regiju. Azori leže oko 1360 km zapadno od kontinentalnog dijela Portugala. Sastoje se od 3 skupine otoka koje se pružaju u smjeru sjeverozapad–jugoistok u duljini od oko 600 km; jugoistočnu skupinu čine otoci São Miguel (744,58 km²; 137 856 st., 2011) i Santa Maria (96,89 km²; 5552 st.) te grebeni Formigas, središnju otoci Terceira (400,27 km²; 56 437 st.), Graciosa (60,66 km²; 4391 st.), São Jorge (243,65 km²; 9171 st.), Pico (444,80 km²; 14 148 st.) i Faial (173,06 km²; 14 994 st.), a sjeverozapadnu otoci Flores (140,96 km²; 3793 st.) i Corvo (17,11 km²; 430 st.). Azori se nalaze na Srednjoatlantskom hrptu, na dodiru triju tektonskih ploča (Sjevernoamerička, Euroazijska i Afrička), pa je prisutna vulkanska (mnogobrojni vulkani, vulkanska jezera, termalni izvori, solfatare) i seizmička (potresi) aktivnost. Najviši je vrh otočja vulkan Pico (2351 m) na istoimenom otoku koji je ujedno i najviša točka Portugala. Otoci se odlikuju blagom klimom (srednja temperatura u siječnju 14 °C, u kolovozu 22 °C), a na koju utječe topla Golfska struja; primaju prosječno 700 do 1600 mm oborina godišnje. Niži su dijelovi pod zimzelenim šumama (lovor, cedar i dr.), a viši pod makijom. Uspijevaju žitarice, raznovrsno voće (agrumi, banane), vinova loza. Stočarstvo (goveda, svinje, koze). Ribarstvo (tune i dr.; do 1980-ih bio je raširen kitolov). Tvornice ribljih konzervi, mljekare, destilerije alkohola, šećerane. Turizam. Stanovnici su Portugalci s primjesom maurskih i flamanskih elemenata, crnci, engleski, škotski i irski doseljenici. Glavna su naselja (2011) i luke Ponta Delgada (40 661 st.) i Ribeira Grande (12 663 st.) na otoku São Miguel, Horta (5554 st.) na Faialu te Angra do Heroísmo (8654 st.) i Praia da Vitória (3958 st.) na otoku Terceiri. Svi otoci imaju zračne luke; glavna je zračna luka Ponta Delgada (João Paulo II) na otoku São Miguel. – Pretpostavlja se da su za Azore znali i posjećivali ih već Kartažani u starom vijeku, Arapi i Normani u srednjem vijeku, a u prvoj polovici XIV. st. i genoveški pomorci. Ponovno su ih otkrili 1427. portugalski pomorci, a Gonzalo Velho Cabral zaposjeo je 1432. otok Santa Mariju. Kralj Alfons V. ustupio je 1466. otok Faial Izabeli, vojvotkinji od Burgundije, koja je na njem naselila Flamance. God. 1580–1640. otoci su pod vlašću Španjolske. Tijekom cijeloga novog vijeka bili su važna postaja za prekooceanske brodove. U oba svjetska rata služili su kao pomorska i zračna baza Saveznika. Nakon II. svjetskog rata Amerikanci su na otoku Terceiri izgradili zračnu bazu NATO-a.

Citiranje:

Azori. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013 – 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/azori>.