struka(e): zoologija

pasanci (Dasypodidae), porodica sisavaca iz reda krezubica (Xenarthra), zdepasta tijela obavijena koštanim oklopom od pločica koji je nastao okoštavanjem u usmini, a na svakoj pločici pousmina stvara rožnatu prevlaku. Oklop je sastavljen od pojasova (pasova) poprečnih pločica koje pokrivaju leđa, glavu, noge i rep, a međusobno su povezane vezivnim tkivom, što cijelom oklopu daje pokretljivost, a životinji omogućuje da se smota u klupko. Na trbušnoj strani, koja nema oklopa, izrasle su čekinjaste dlake. Noge su kratke i imaju jake pandže za kopanje. Njuška je duga, a uške velike. Pasanci imaju od 32 do 100 slabih zuba, kojima ne mogu gristi. Duljina im je tijela različita, prema vrstama, od 10 cm do 1 m. Ženka koti dva do četiri mladunca. Pasanci su ugl. samotne životinje, tek poneki žive u parovima. Danju se skrivaju u podzemnim nastambama, a noću traže kukce, puževe, ostatke uginulih životinja i biljke. Od neprijatelja se brane vještim zakopavanjem u zemlju. Rašireni su od sr. dijela SAD-a prema jugu, preko Srednje i Južne Amerike. Porodica obuhvaća 20 vrsta. Najpoznatiji je devetopasni pasanac (Dasypus novemcinctus), dug do 40 cm; živi u gustim nepristupačnim šumama, od Paragvaja u Južnoj Americi pa sve do Texasa u Sjevernoj Americi. Golemi pasanac (Priodontes maximus), također iz Južne Amerike, dug je do 1 m; u čeljustima ima oko 100 zuba. Tropasni pasanac (Tolypeutes tricinctus) iz Brazila može se saviti u klupko i tako zaštititi od neprijatelja. Kod roda Dasypus opaženo je da su svi mladi jednoga legla uvijek istoga spola i jednako razvijeni, što se objašnjava mnogozametnošću (poliembrionijom).

Citiranje:

pasanci. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.4.2024. <https://enciklopedija.hr/clanak/pasanci>.